Zakon o udrugama

 

NN 74/14

na snazi od 01.10.2014.

 

I. OPĆE ODREDBE

Područje primjene Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje osnivanje, pravni položaj, djelovanje, registracija, financiranje, imovina, odgovornost, statusne promjene, nadzor, prestanak postojanja udruge sa svojstvom pravne osobe te upis i prestanak djelovanja stranih udruga u Republici Hrvatskoj, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Odredbe ovog Zakona ne primjenjuju se na političke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca.

(3) Na udruge koje nemaju svojstvo pravne osobe na odgovarajući način se primjenjuju propisi koji se odnose na ortaštvo.

Cilj

Članak 2.

Cilj ovog Zakona je osigurati učinkovito djelovanje udruga sa svojstvom pravne osobe te stvoriti preduvjete za djelotvorno financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj.

Rodna neutralnost izraza

Članak 3.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Pojam udruge

Članak 4.

Udruga u smislu ovog Zakona je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.

Pravna osobnost udruge

Članak 5.

Udruga stječe pravnu osobnost danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: registar udruga).

II. NAČELA DJELOVANJA UDRUGE

Načelo neovisnosti

Članak 6.

Djelovanje udruge temelji se na načelu neovisnosti što znači da udruga samostalno utvrđuje svoje područje djelovanja, ciljeve i djelatnosti, svoj unutarnji ustroj i samostalno obavlja djelatnosti koje nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom.

Načelo javnosti

Članak 7.

Djelovanje udruge temelji se na načelu javnosti. Javnost rada udruge uređuje se statutom, u skladu sa Zakonom.

Načelo demokratskog ustroja

Članak 8.

Djelovanje udruge temelji se na načelu demokratskog ustroja, što znači da udrugom upravljaju članovi na način da unutarnji ustroj udruge mora biti zasnovan na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog načina očitovanja volje članova.

Načelo neprofitnosti

Članak 9.

Djelovanje udruge temelji se na načelu neprofitnosti, što znači da se udruga ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti, ali može obavljati gospodarsku djelatnost, sukladno zakonu i statutu.

Načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu

Članak 10.

Djelovanje udruge temelji se na načelu slobodnog sudjelovanja u javnom životu, što znači da udruge slobodno sudjeluju u razvoju, praćenju, provođenju i vrednovanju javnih politika, kao i u oblikovanju javnog mnijenja te izražavaju svoja stajališta, mišljenja i poduzimaju inicijative o pitanjima od njihova interesa.

III. OSNIVANJE UDRUGE

Osnivanje udruge

Članak 11.

(1) Udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača.

(2) Osnivač udruge, u smislu ovog Zakona, može biti svaka poslovno sposobna fizička osoba ako joj poslovna sposobnost nije oduzeta u dijelu sklapanja pravnih poslova i pravna osoba.

(3) Uz ovjerenu suglasnost zakonskog zastupnika odnosno skrbnika osnivač udruge može biti i maloljetna osoba s navršenih 14 godina života te punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova.

(4) Zakonski zastupnik odnosno skrbnik daje suglasnost iz stavka 3. ovog članka prije održavanja osnivačke skupštine udruge.

(5) U trenutku osnivanja udruge najmanje jedan osnivač mora biti punoljetna, poslovno sposobna osoba kojoj poslovna sposobnost nije oduzeta u dijelu sklapanja pravnih poslova.

(6) Osoba ovlaštena za zastupanje udruge može biti samo punoljetna, poslovno sposobna osoba ako joj poslovna sposobnost nije oduzeta u dijelu sklapanja pravnih poslova.

Članstvo u udruzi

Članak 12.

(1) Svaka fizička i pravna osoba može postati članom udruge, sukladno zakonu i statutu.

(2) Za osobu mlađu od 14 godina pisanu izjavu o učlanjivanju u udrugu daje zakonski zastupnik ili skrbnik, a za maloljetnu osobu s navršenih 14 godina zakonski zastupnik ili skrbnik daje pisanu suglasnost.

(3) Udruga je dužna voditi popis svojih članova.

(4) Popis članova vodi se elektronički ili na drugi prikladan način i obvezno sadrži podatke o osobnom imenu (nazivu), osobnom identifikacijskom broju (OIB), datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, kategoriji članstva, ako su utvrđene statutom udruge te datumu prestanka članstva u udruzi, a može sadržavati i druge podatke.

(5) Popis članova uvijek mora biti dostupan na uvid svim članovima i nadležnim tijelima, na njihov zahtjev.

Statut udruge

Članak 13.

(1) Udruga ima statut.

(2) Statut je temeljni opći akt udruge koji donosi skupština udruge. Ostali opći akti, ako ih udruga donosi, moraju biti u skladu sa statutom. Umjesto naziva statut udruga može rabiti i drugi naziv.

(3) Statut udruge sadrži odredbe o:

– nazivu i sjedištu

– zastupanju

– izgledu pečata udruge

– područjima djelovanja sukladno ciljevima

– ciljevima

– djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi

– gospodarskim djelatnostima sukladno zakonu, ako ih obavlja

– načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge

– uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, pravima, obvezama i odgovornosti te stegovnoj odgovornosti članova i načinu vođenja popisa članova

– tijelima udruge, njihovu sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata

– izboru i opozivu likvidatora udruge

– prestanku postojanja udruge

– imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imovinom

– postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge

– načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge.

(4) Statut udruge može sadržavati odredbe o:

– teritorijalnom djelovanju udruge

– znaku udruge i njegovu izgledu

– drugim pitanjima od značaja za udrugu.

Naziv udruge

Članak 14.

(1) Udruga djeluje i sudjeluje u pravnom prometu pod nazivom pod kojim je upisana u registar udruga.

(2) Naziv udruge mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a može sadržavati pojedine riječi na stranom jeziku ili na mrtvom jeziku.

(3) Uz naziv na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu udruga može imati i naziv na jeziku i pismu nacionalne manjine, na stranom ili mrtvom jeziku, ako je to predviđeno statutom.

(4) Uz svoj puni naziv udruga može rabiti i skraćeni naziv koji mora sadržavati karakteristični dio naziva udruge.

(5) Naziv udruge mora se razlikovati od naziva druge udruge upisane u registar udruga.

(6) Odbit će se zahtjev za upis u registar udruga ako se naziv udruge jasno ne razlikuje od naziva udruge upisane u registar udruga.

(7) Ako se tijelu državne uprave koje vodi registar udruga podnesu dva ili više zahtjeva za upis u registar udruga s istim nazivom, odobrit će se upis one udruge čiji je zahtjev prvi zaprimljen.

(8) Iznimno od stavka 7. ovog članka, odobrit će se upis one udruge čiji je zahtjev kasnije zaprimljen ako ta udruga dokaže da je taj naziv upotrebljavala u pravnom prometu prije udruge čiji je zahtjev prvi zaprimljen.

Imena država, međunarodnih organizacija i osobna imena u nazivu udruge

Članak 15.

(1) Riječ »Hrvatska« na bilo kojem jeziku i njezine izvedenice te dijelovi grba i zastave Republike Hrvatske, kao i nazivi i znamenja drugih država te nazivi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dijelovi njihova grba i zastave te nazivi i znakovi međunarodnih organizacija i imena fizičkih osoba mogu biti sadržani u nazivu i znaku udruge na način kojim se ne vrijeđa njihov ugled i dostojanstvo.

(2) U naziv udruge može se unijeti ime ili dio imena neke fizičke osobe uz njezin pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njezinih nasljednika.

(3) U naziv udruge može se unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe, ako ga se koristi na prikladan način, ali uz pristanak te osobe, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak nasljednika ako ih ima.

(4) U naziv udruge može se unijeti naziv i znak međunarodne organizacije uz njezinu suglasnost.

(5) Vrijeđa li udruga svojim djelovanjem ili na koji drugi način čast i ugled osobe čije je ime uneseno u njezin naziv, ta osoba, a ako je osoba umrla, njezini nasljednici mogu podnijeti tužbu općinskom sudu nadležnom prema sjedištu udruge.

Upravljanje udrugom i tijela udruge

Članak 16.

(1) Članovi upravljaju udrugom neposredno ili putem svojih izabranih predstavnika u tijelima udruge na način propisan statutom.

(2) Predstavnika pravne osobe članice udruge imenuje osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe ako unutarnjim aktom pravne osobe nije propisan drukčiji način imenovanja.

(3) Skupština je najviše tijelo udruge. Statutom se može utvrditi drukčiji naziv skupštine kao najvišeg tijela udruge.

(4) Statutom udruge se, osim skupštine, mogu utvrditi upravna (izvršna), nadzorna i druga tijela udruge.

(5) Udruga imenuje jednu ili više fizičkih osoba za zastupanje udruge.

Sastav skupštine udruge

Članak 17.

(1) Skupštinu udruge čine svi članovi udruge ili njihovi predstavnici izabrani na način propisan statutom udruge. Iznimno, ako su statutom udruge određene kategorije članstva, statutom se može odrediti da samo pojedine kategorije članstva čine skupštinu udruge, odnosno da imaju pravo odlučivanja na skupštini.

(2) Punoljetne osobe lišene poslovne sposobnosti sudjeluju u radu skupštine i mogu odlučivati na skupštini na način propisan statutom.

(3) Maloljetne osobe članovi udruge sudjeluju u radu skupštine udruge na način propisan statutom.

(4) Ako je to određeno statutom, maloljetne osobe s navršenih 14 godina života mogu odlučivati na skupštini uz pisanu suglasnost zakonskog zastupnika ili skrbnika.

(5) Mandat izabranih predstavnika članova u skupštini propisuje se statutom udruge.

Nadležnost skupštine udruge

Članak 18.

(1) Skupština udruge:

– usvaja statut udruge i njegove izmjene i dopune

– bira i razrješava osobe ovlaštene za zastupanje, osim ako statutom nije propisano da osobe ovlaštene za zastupanje bira i razrješava drugo tijelo udruge koje bira skupština

– bira i razrješava druga tijela udruge, ako statutom nije drukčije propisano

– odlučuje o udruživanju u saveze, zajednice, mreže i druge oblike povezivanja udruga

– usvaja plan rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu

– usvaja godišnje financijsko izvješće

– odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti, gospodarskih djelatnosti, prestanku rada i raspodjeli preostale imovine udruge

– donosi odluku o statusnim promjenama

– te odlučuje i o drugim pitanjima za koja statutom nije utvrđena nadležnost drugih tijela udruge.

(2) Redovne sjednice skupštine održavaju se u roku propisanom statutom, a izvanredne prema potrebi.

Osoba ovlaštena za zastupanje udruge

Članak 19.

Osoba ovlaštena za zastupanje:

– odgovara za zakonitost rada udruge

– vodi poslove udruge sukladno odlukama skupštine, ako statutom nije drukčije propisano

– odgovorna je za podnošenje skupštini prijedloga godišnjeg financijskog izvješća

– dostavlja zapisnik s redovne sjednice skupštine nadležnom uredu koji vodi registar udruga

– sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun udruge

– obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i aktima udruge.

Udruživanje udruga i ustrojstveni oblici udruga

Članak 20.

(1) Udruge se mogu udruživati u savez, zajednicu, mrežu, koordinaciju ili drugi oblik udruživanja neovisno o području svoga djelovanja i slobodno utvrđivati naziv toga oblika udruživanja. Takav oblik udruživanja može imati svojstvo pravne osobe i na njega se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona.

(2) Udruge se mogu učlaniti u međunarodne udruge i druge organizacije.

(3) Udruga može imati svoje ustrojstvene oblike (podružnice, ogranci, klubovi i slično), u skladu sa statutom kojim se uređuju međusobna prava i obveze udruge i ustrojstvenog oblika.

(4) Ustrojstveni oblici mogu imati svojstvo pravne osobe ako je to određeno statutom udruge, a na temelju odluke ovlaštenog tijela udruge za svaki pojedini ustrojstveni oblik. Na ustrojstvene oblike sa svojstvom pravne osobe na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovog Zakona.

Strana udruga

Članak 21.

(1) Strana udruga u smislu ovog Zakona je udruga ili drugi oblik udruživanja osnovan bez namjere stjecanja dobiti, a sukladno članku 4. ovog Zakona te je valjano osnovana na temelju pravnog poretka strane države.

(2) Strana udruga može obavljati svoju djelatnost na području Republike Hrvatske nakon upisa u Registar stranih udruga u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: registar stranih udruga), sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti.

(3) Strana udruga upisom u registar stranih udruga ne stječe svojstvo pravne osobe.

IV. REGISTRACIJA UDRUGE

Upis udruge i vođenje registra udruga

Članak 22.

(1) Upis u registar udruga je dobrovoljan i obavlja se na zahtjev osnivača udruge.

(2) Zahtjev za upis u registar udruga, u ime osnivača, podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge.

(3) Udruge se upisuju u registar udruga pri uredima državne uprave u županiji, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove opće uprave (u daljnjem tekstu: nadležni ured), prema sjedištu udruge.

(4) Registar udruga i registar stranih udruga su središnje elektroničke baze podataka koje vode nadležni uredi jedinstveno za sve udruge, odnosno strane udruge u Republici Hrvatskoj.

(5) Ministar nadležan za poslove opće uprave propisat će pravilnikom sadržaj registra udruga i registra stranih udruga te način njihova vođenja, kao i obrasce zahtjeva za upis u registar udruga i registar stranih udruga te zahtjeva za upis promjena u te registre.

Upis u registar udruga

Članak 23.

Zahtjevu za upis u registar udruga prilažu se:

– zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine

– odluka skupštine o pokretanju postupka za upis u registar udruga, ako takva odluka nije donesena na osnivačkoj skupštini

– statut

– popis osnivača

– osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje i osobno ime ili naziv likvidatora

– izvod iz sudskog ili drugog registra za stranu pravnu osobu osnivača udruge

– preslika osobne iskaznice ili putovnice za osnivače, likvidatora i osobe ovlaštene na zastupanje

– suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela za obavljanje određene djelatnosti, kada je to propisano posebnim zakonom kao uvjet za upis udruge

– ovjerena suglasnost iz članka 11. stavka 3. ovog Zakona

– ovjerena izjava iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. ovog Zakona.

Javnost Registra

Članak 24.

(1) Registar udruga i registar stranih udruga su javni.

(2) Podaci upisani u registre iz stavka 1. ovog članka i statut udruge su javni i objavljuju se na mrežnoj stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za opću upravu.

(3) U registru udruga putem poveznice na Registar neprofitnih organizacija javno su dostupna i izvješća o financijskom poslovanju udruge s propisanom dokumentacijom.

Postupak u povodu zahtjeva za upis

Članak 25.

(1) Nadležni ured dužan je donijeti rješenje o zahtjevu za upis u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva za upis.

(2) Ako službena osoba nadležnog ureda utvrdi da statut udruge nije u skladu sa zakonom ili ako zahtjevu nisu priloženi odgovarajući dokazi navedeni u članku 23. ovog Zakona, zaključkom će pozvati podnositelja zahtjeva za upis u registar udruga da uskladi statut, odnosno dostavi dokaze, u roku koji ne može biti kraći od 15 dana.

(3) Rješenje o upisu u registar udruga mora sadržavati: naziv, sjedište, registarski broj upisa, ciljeve i djelatnosti udruge, gospodarske djelatnosti, ako su propisane statutom, utvrđenje da udruga upisom u registar udruga stječe svojstvo pravne osobe te da će se upis u registar udruga izvršiti danom izvršnosti rješenja, ime ili naziv likvidatora udruge te imena osoba ovlaštenih za zastupanje udruge.

(4) Žalba protiv rješenja o upisu u registar udruga ne odgađa izvršenje rješenja.

(5) Primjerak statuta udruge nadležni ured ovjerava i uz rješenje o upisu u registar udruga dostavlja udruzi.

(6) Upis u registar udruga izvršit će se po izvršnosti rješenja o upisu.

(7) Rješenje o upisu udruge koja je u statutu propisala obavljanje gospodarske djelatnosti nadležni ured dužan je odmah po upisu u registar udruga dostaviti Ministarstvu financija – Poreznoj upravi.

(8) Ako nadležni ured ne donese rješenje o upisu u registar udruga u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva smatrat će se da je udruga upisana u registar udruga idućeg dana nakon isteka tog roka.

(9) Odredba stavka 8. ovog članka ne primjenjuje se u slučaju stavka 2. ovog članka.

Odbijanje upisa

Članak 26.

Zahtjev za upis u registar udruga odbit će se ako su statutom utvrđeni ciljevi i djelatnosti udruge u suprotnosti s Ustavom ili zakonom ili ako podnositelj u roku ne postupi po zaključku iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona.

Promjene podataka

Članak 27.

(1) Osoba ovlaštena za zastupanje udruge podnosi nadležnom uredu zahtjev za upis promjena u registar udruga koje se odnose na:

– statut

– naziv

– ciljeve i djelatnosti

– sjedište i adresu sjedišta

– izbor osoba ovlaštenih za zastupa¬nje, neovisno o tome radi li se o osobama iz prethodnog mandata

– izbor i opoziv likvidatora

– prestanak postojanja udruge.

(2) Zahtjevu se prilažu zapisnik o radu i odlukama tijela udruge koje je po statutu nadležno za donošenje odluke zbog koje se traži upis promjene u registar udruga, novi statut ili njegove izmjene i dopune te preslika osobne iskaznice ili putovnice osoba ovlaštenih za zastupanje, odnosno likvidatora.

(3) Zahtjev za upis promjena u registar udruga, prema stavku 1. ovoga članka, podnosi se u roku od 60 dana od dana donošenja odluke o promjeni. Zahtjev podnesen nakon toga roka, osim ako se odnosi na prestanak udruge, odbacit će se rješenjem.

(4) U postupku upisa promjena u registar udruga i kod donošenja rješenja o upisu promjena u registar udruga na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 25. stavaka 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovog Zakona.

(5) Udruga ne smije u pravnom prometu postupati po promjenama niti rabiti podatke o promjenama iz stavka 1. ovoga članka prije nego što su upisani u registar udruga.

(6) Zahtjev za upis promjena u registar udruga odbit će se u slučajevima propisanim člankom 14. stavkom 6. i člankom 26. ovog Zakona te ako nadležni ured utvrdi da odluka zbog koje se traži upis promjene u registar udruga nije donesena sukladno odredbama statuta udruge.

(7) Ako službena osoba nadležnog ureda utvrdi da postoji spor između članova udruge ili sukob interesa unutar udruge koji nije riješen na način propisan statutom, a rješavanje kojeg utječe na upis promjene u registar udruga, postupak može prekinuti rješenjem dok se to pitanje ne riješi mirenjem ili pred općinskom sudom nadležnim prema sjedištu udruge.

Upis u registar stranih udruga

Članak 28.

(1) Zahtjev za upis u registar stranih udruga podnosi nadležnom uredu osoba ovlaštena za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj.

(2) Zahtjevu za upis prilažu se:

– izvadak iz registra u kojem je, u državi po čijem pravu je osnovana strana udruga upisana, ne stariji od šest mjeseci, iz kojega je vidljivo tko je ovlašten zastupati stranu udrugu

– odluka o osnivanju strane udruge ovjerena od nadležnog tijela strane države, ako prema pravu države po kojem je osnovana nije propisan upis u registar

– odluka o imenovanju osobe ovlaštene za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj

– odluka o ciljevima i djelatnostima koje će strana udruga obavljati u Republici Hrvatskoj

– ovjereni prijevod na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu izvoda iz statuta ili drugog akta iz kojeg su vidljivi ciljevi i djelatnosti strane udruge

– ovjereni prijevod na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu dokumenata iz podstavka 1., 2. 3. i 4. ovog stavka

– preslika isprave o identitetu osobe ovlaštene za zastupa¬nje strane udruge u Republici Hrvatskoj

– drugi dokazi ako su posebnim zakonom propisani posebni uvjeti za upis u registar stranih udruga.

(3) Na strane udruge se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 25. stavaka 1. i 2., članka 26. i članka 27. ovog Zakona.

(4) Rješenje o upisu u registar stranih udruga mora sadržavati: naziv, osobni identifikacijski broj (OIB), sjedište, ciljeve i djelatnosti strane udruge koje će obavljati u Republici Hrvatskoj, registarski broj upisa, utvrđenje da će se upis u registar stranih udruga izvršiti danom izvršnosti rješenja te imena osoba ovlaštenih za zastupanje u Republici Hrvatskoj.

Pravni lijekovi

Članak 29.

(1) O žalbi protiv rješenja nadležnog ureda odlučuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.

(2) Protiv rješenja središnjeg tijela državne uprave iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) U slučaju pokretanja upravnog spora protiv rješenja kojim udruga prestaje tužba nadležnom upravnom sudu odgađa izvršenje rješenja protiv kojeg je izjavljena.

V. IMOVINA I FINANCIRANJE

Imovina udruge

Članak 30.

(1) Imovinu udruge čine novčana sredstva koja je udruga stekla uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima, novčana sredstva koja udruga stekne obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, obavljanjem djelatnosti sukladno članku 31. ovog Zakona, financiranjem programa i projekata udruge iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili inozemnih izvora, kao i druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom, njezine nepokretne i pokretne stvari, kao i druga imovinska prava.

(2) Udruga može raspolagati svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnosti određenih statutom udruge, u skladu sa zakonom.

Gospodarske djelatnosti

Članak 31.

(1) Udruga obavlja gospodarske djelatnosti ako je to propisano statutom, a sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti.

(2) Gospodarske djelatnosti udruga može obavljati pored djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, ali ih ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavljanju gospodarske djelatnosti udruga ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom.

Financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro iz javnih izvora

Članak 32.

(1) Programi i projekti od interesa za opće dobro u Republici Hrvatskoj koje provode udruge mogu se financirati iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, fondova Europske unije i drugih javnih izvora.

(2) Posebnim propisima mogu se utvrditi porezne olakšice i druge povlastice za udruge koje provode programe ili projekte od interesa za opće dobro, kao i za pravne i fizičke osobe koje financijskim sredstvima podupiru djelovanje od interesa za opće dobro.

(3) Programima i projektima od interesa za opće dobro, u smislu ovog Zakona, smatraju se zaokruženi i tematski jasno određeni skupovi/skup aktivnosti koje su u skladu s vrednotama propisanima Ustavom Republike Hrvatske, te čije provođenje kroz dugoročni ili vremenski ograničeni rok djelovanja daje vidljivu dodanu društvenu vrijednost kojom se podiže kvaliteta života pojedinca i unaprjeđuje razvoj šire društvene zajednice.

(4) Aktivnostima od interesa za opće dobro smatraju se osobito aktivnosti udruga koje pridonose zaštiti i promicanju ljudskih prava, zaštiti i promicanju prava nacionalnih manjina, zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, starijih i nemoćnih, jednakosti i ravnopravnosti te mirotvorstvu i borbi protiv nasilja i diskriminacije, promicanju vrijednosti Domovinskog rata, zaštiti, brizi i izobrazbi djece i mladih te njihovu aktivnom sudjelovanju u društvu, prevenciji i borbi protiv svih oblika ovisnosti, razvoju demokratske političke kulture, zaštiti i promicanju prava manjinskih društvenih skupina, promicanju i razvoju volonterstva, socijalnim uslugama i humanitarnoj djelatnosti, poticanju i razvoju socijalnog poduzetništva, zaštiti prava potrošača, zaštiti okoliša i prirode i zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, održivom razvoju, razvoju lokalne zajednice, međunarodnoj razvojnoj suradnji, zaštiti zdravlja, razvoju i promicanju znanosti, obrazovanja, cjeloživotnog učenja, kulture i umjetnosti, tehničke i informatičke kulture, sporta, dobrovoljnog vatrogastva, traganja i spašavanja te drugim aktivnostima koje se po svojoj prirodi, odnosno po posebnim propisima o financiranju javnih potreba u određenom području mogu smatrati djelovanjem od interesa za opće dobro.

Kriteriji, mjerila i postupci financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro

Članak 33.

(1) Nadležna državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge javne institucije financiraju i ugovaraju provedbu programa i projekata od interesa za opće dobro na temelju provedenog javnog poziva, odnosno natječaja ili na temelju posebnog propisa o financiranju javnih potreba.

(2) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog svoje stručne službe nadležne za udruge, uredbom uređuje kriterije, mjerila i postupke financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

Obveze i odgovornosti udruga financiranih iz javnih izvora

Članak 34.

(1) Udruga koja provodi programe i projekte od interesa za opće dobro financirane iz javnih izvora najmanje jedanput godišnje o svome radu, opsegu, načinu stjecanja i korištenja sredstava izvještava davatelja sredstava, a putem mrežne stranice ili na drugi odgovarajući način obavještava i širu javnost.

(2) Udruga je obvezna sredstva iz stavka 1. ovog članka koristiti isključivo za provedbu odobrenih programa ili projekata.

Financijsko poslovanje udruge

Članak 35.

Udruge i strane udruge dužne su voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća prema propisima kojima se uređuje način financijskog poslovanja i vođenja računovodstva neprofitnih organizacija.

Odgovornost za obveze

Članak 36.

(1) Za svoje obveze udruga odgovara svojom cjelokupnom imovinom.

(2) Članovi udruge i članovi njezinih tijela ne odgovaraju za obveze udruge.

(3) Nad udrugom se može provesti stečaj, sukladno zakonu.

Odgovornost za štetu

Članak 37.

Udruga i osobe ovlaštene za zastupanje udruge za štetu učinjenu u udruzi ili udruge prema trećim osobama odgovaraju sukladno općim propisima o odgovornosti za štetu.

VI. STATUSNE PROMJENE

Pojam i vrste statusnih promjena

Članak 38.

(1) Statusna promjena je promjena pravnog položaja udruge izvršena na osnovu odluke skupštine u skladu sa statutom i ovim Zakonom.

(2) Statusne promjene su pripajanje, spajanje i podjela udruge.

Pripajanje udruge

Članak 39.

(1) Pripajanje jedne ili više udruga drugoj upisuje se u registar udruga.

(2) Pripajanjem se prenosi ukupna imovina jedne udruge drugoj udruzi, na osnovu odluke o pripajanju.

(3) Odluka o pripajanju sadrži nazive i sjedišta udruga, odredbe o prijenosu imovine udruge koja se pripaja (točan opis prava i obveza koje se prenose) i prava članova pripojene udruge.

(4) Na upis pripajanja odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Zakona o upisu promjena u registar udruga. Zahtjev za upis promjena podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge pripajatelja.

(5) Uz zahtjev za upis promjena podnose se u istom tekstu i odluke skupština udruga koje sudjeluju u pripajanju o suglasnosti za pripajanje. Upisom pripajanja u registar udruga prestaje postojati pripojena udruga, a udruga pripajatelj nastavlja s radom pod nazivom pod kojim je upisana u registar udruga.

Spajanje udruge

Članak 40.

(1) Spajanje je osnivanje nove udruge na koju prelazi ukupna imovina dvije ili više udruga koje se spajaju.

(2) Na postupak spajanja udruga odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Zakona o pripajanju.

(3) Spajanjem prestaju postojati udruge koje su se spojile, a novonastala udruga smatra se novom udrugom na koju se odgovarajuće primjenjuju odredbe ovog Zakona o registraciji udruge.

Podjela udruge

Članak 41.

(1) Udruga se može podijeliti na dvije ili više udruga.

(2) Odluka o podjeli udruge ima pravni učinak osnivačkog akta.

(3) Na postupak podjele odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Zakona o pripajanju udruge.

(4) Podijeljena udruga prestaje postojati, a na postupak upisa novonastalih udruga primjenjuju se odredbe ovog Zakona o upisu u registar udruga.

(5) Udruge nastale podjelom odgovaraju solidarno za obveze podijeljene udruge.

(6) Udruge nastale podjelom upisuju se u registar udruga nakon razgraničenja sredstava, prava i obveza.

VII. NADZOR

Unutarnji nadzor

Članak 42.

(1) Članovi udruge sami nadziru rad udruge.

(2) Ako član udruge smatra da je udruga povrijedila statut ili drugi opći akt udruge, ovlašten je na to upozoriti statutom određeno tijelo udruge, odnosno skupštinu ako statutom nije određeno nadležno tijelo, te zahtijevati da se nepravilnosti otklone.

(3) Ako se upozorenje ne razmotri u roku od 30 dana od dana dostavljenog pisanog zahtjeva i po zahtjevu ne postupi, odnosno ako se u tom roku ne sazove nadležno tijelo ili skupština i nepravilnosti ne otklone u daljnjem roku od 30 dana, član može podnijeti tužbu općinskom sudu nadležnom prema sjedištu udruge radi zaštite svojih prava propisanih statutom udruge.

Inspekcijski nadzor nad radom udruge

Članak 43.

(1) Inspekcijski nadzor nad radom udruge, u smislu ovog Zakona, obavlja nadležni ured.

(2) Inspekcijskim nadzorom nad radom udruge iz stavka 1. ovog članka smatra se nadzor koji se odnosi na to prijavljuju li udruge, sukladno članku 27. ovog Zakona, promjene statuta, naziva, adrese sjedišta, izbor osoba ovlaštenih za zastupanje i prestanak rada ili rabe li u pravnom prometu podatke o promjenama, odnosno postupaju li po promjenama prije nego što su upisane u registar udruga, rabe li naziv pod kojim su upisane u registar udruga, održavaju li sjednice skupštine i dostavljaju li zapisnike s redovnih sjednica skupštine udruge, vode li popis članova udruge na način propisan ovim Zakonom te jesu li prestale djelovati, sukladno članku 48. stavku 1. točkama 2., 3. i 6. ovog Zakona.

Postupak provođenja inspekcijskog nadzora nad radom udruge

Članak 44.

(1) Ako državni službenik ovlašten za provedbu inspekcijskog nadzora nad radom udruge utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon, ovlašten je poduzeti sljedeće mjere:

1. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti u određenom roku

2. izdati obvezni prekršajni nalog.

(2) O mjerama iz stavka 1. ovog članka državni službenik nadležnog ureda dužan je odmah obavijestiti središnje tijelo državne uprave u čiji djelokrug spadaju ciljevi osnivanja i središnje tijelo državne uprave u čiji djelokrug spadaju gospodarske djelatnosti, sukladno zakonu.

Inspekcijski nadzor nad obavljanjem djelatnosti udruge

Članak 45.

(1) Inspekcijski nadzor nad obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi osnivanja udruge i nad obavljanjem gospodarskih djelatnosti udruge obavljaju nadležne inspekcije i ovlašteni državni službenici ovisno o djelokrugu udruge, sukladno posebnim propisima.

(2) Popis članova udruge iz članka 12. stavka 4. ovog Zakona mora biti dostupan inspekcijskim tijelima u obavljanju inspekcijskog nadzora.

(3) Ako nadležni inspektor iz stavka 1. ovog članka nad udrugom poduzme propisane mjere iz svog djelokruga, dužan je o tome odmah obavijestiti nadležni ured.

Financijski nadzor

Članak 46.

(1) Nadzor nad financijskim poslovanjem udruge i podnošenjem propisanih financijskih izvješća provodi Ministarstvo financija, sukladno posebnim propisima.

(2) Nadzor nad upravljanjem financijskim sredstvima iz javnih izvora obavljaju i nadležna državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge javne institucije koje odobravaju ta sredstva.

Upravni nadzor

Članak 47.

Upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.

VIII. PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE

Prestanak djelovanja

Članak 48.

(1) Razlozi za prestanak djelovanja udruge jesu:

1. odluka skupštine o prestanku udruge

2. pripajanje drugoj udruzi, spajanje s drugom udrugom, podjela udruge razdvajanjem

3. protek dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupštine, a ona nije održana

4. pravomoćna odluka suda o ukidanju udruge

5. pokretanje stečajnog postupka

6. na zahtjev člana, ako je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge, a nadležno tijelo udruge u roku od godinu dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku o prijmu novih članova.

(2) U slučaju iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovog članka, likvidator je dužan nadležnom uredu podnijeti zahtjev za upis prestanka djelovanja udruge u registar udruga u roku od osam dana od dana donošenja odluke o prestanku udruge, odnosno pokretanju stečajnog postupka.

(3) Činjenice iz stavka 1. točaka 3. i 6. ovog članka po službenoj dužnosti ili na prijedlog osobe ovlaštene za zastupanje udruge, nadležnog tijela udruge, članova udruge ili drugih zainteresiranih fizičkih i pravnih osoba utvrđuje rješenjem nadležni ured.

(4) Na temelju pravomoćne odluke suda o ukidanju udruge nadležni ured donosi rješenje o pokretanju likvidacijskog postupka.

Likvidacija udruge

Članak 49.

(1) U slučajevima iz članka 48. stavka 1. točaka 1., 3., 4. i 6. ovog Zakona provodi se postupak likvidacije.

(2) Nadležni ured donosi rješenje o prestanku djelovanja i pokretanju likvidacijskog postupka, koje sadrži razloge za pokretanje postupka, osobno ime likvidatora i način provođenja likvidacijskog postupka te podatke o promjeni naziva udruge, tako da se uz naziv udruge dodaje oznaka »u likvidaciji«, a što mora biti upisano u registar udruga.

(3) Pokretanjem postupka likvidacije prestaju ovlaštenja tijela i osoba ovlaštenih za zastupanje udruge.

(4) Likvidator je dužan provesti likvidacijski postupak u roku od 60 dana od dana primitka rješenja nadležnog ureda o otvaranju likvidacijskog postupka.

(5) U postupku likvidacije likvidator je dužan utvrditi stanje na poslovnom računu udruge, knjigovodstveno stanje dugovanja i potraživanja, utvrditi ostalu imovinu udruge te pribaviti iz službene evidencije Ministarstva financija – Porezne uprave potvrdu o nepostojanju duga s osnove javnih davanja. U slučaju da utvrdi da udruga ima dugovanja, likvidator je dužan objaviti poziv vjerovnicima da prijave svoje tražbine prema udruzi u roku od 30 dana od dana objave poziva, a za eventualna potraživanja dužan je pozvati dužnike na plaćanje dugova u roku od 30 dana. Preostalu imovinu likvidator će raspodijeliti u skladu s odredbom članka 53. ovog Zakona.

(6) Nakon raspodjele preostale imovine u skladu sa stavkom 5. ovog članka likvidator je dužan u roku od osam dana od dana okončanja likvidacijskog postupka podnijeti nadležnom uredu završni račun i izvješće o provedenom likvidacijskom postupku.

(7) U slučaju da likvidator utvrdi da imovina udruge nije dovoljna za namirenje obveza, dužan je u roku iz stavka 6. ovog članka o tome obavijestiti nadležni sud prema sjedištu udruge radi pokretanja stečajnog postupka.

(8) Temeljem zaprimljenog izvješća o provedenom likvidacijskom postupku nadležni ured donosi rješenje o brisanju udruge iz registra udruga, osim ako su utvrđeni dugovi udruge.

Likvidator

Članak 50.

Likvidator je fizička ili pravna osoba koju je imenovalo nadležno tijelo udruge i koja je kao likvidator upisana u registar udruga. Likvidator ne mora biti član udruge. Likvidator zastupa udrugu u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupka likvidacije i brisanja udruge iz registra udruga.

Skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge

Članak 51.

(1) Iznimno, u slučajevima iz članka 48. stavka 1. točaka 1., 3. i 6. ovog Zakona postupak likvidacije neće se provoditi ako većina svih članova upravnog (izvršnog) tijela udruge da izjavu pred javnim bilježnikom da udruga ne djeluje, da su ispunjene sve obveze udruge i da je preostala imovina udruge raspodijeljena u skladu s odredbama članka 53. ovog Zakona.

(2) Zahtjev za upis prestanka postojanja udruge po skraćenom postupku nadležnom uredu podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge, odnosno jedan od članova upravnog tijela udruge.

(3) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka članovi udruge koji su dali izjavu solidarno odgovaraju za obveze udruge pet godina od dana brisanja udruge iz registra udruga.

(4) Za udrugu koja prestaje postojati po skraćenom postupku, sukladno stavku 1. ovog članka, nadležni ured donosi rješenje o brisanju udruge iz registra udruga. Udruga se briše iz registra udruga, uz upis u registar udruga osobnih imena i prebivališta, OIB-a članova tijela udruge iz stavka 1. ovog članka, s naznakom njihove solidarne odgovornosti za obveze udruge.

Brisanje iz registra udruga i prestanak postojanja

Članak 52.

(1) Nadležni ured brisat će udrugu iz registra udruga na temelju pravomoćnog rješenja o brisanju iz članka 49. stavka 8. i članka 51. stavka 4. ovog Zakona, pravomoćnog sudskog rješenja o zaključenju stečajnog postupka, odnosno provedenih statusnih promjena sukladno ovom Zakonu.

(2) Brisanjem iz registra udruga, udruga prestaje postojati.

Raspolaganje imovinom udruge u slučaju prestanka postojanja udruge

Članak 53.

(1) U slučaju prestanka postojanja udruge imovina se, nakon namirenja vjerovnika i troškova likvidacijskog, sudskog i drugih postupaka, predaje udruzi, ustanovi ili zakladi koje imaju iste ili slične statutarne ciljeve, a na osnovi odluke skupštine sukladno statutu.

(2) Udruga nema pravo imovinu udruge dijeliti svojim osnivačima, članovima udruge, osobama ovlaštenima za zastupanje, zaposlenima ili s njima povezanim osobama.

(3) Pod povezanim osobama, u smislu ovog Zakona, smatraju se osobe koje su bračni ili izvanbračni drug, istospolni partner, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre, skrbnik te posvojitelj, odnosno posvojenik te ostale fizičke i pravne osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s osnivačima, članovima udruge, osobama ovlaštenima za zastupanje i zaposlenima.

(4) Udruga koja je primila financijska sredstava iz javnih izvora u smislu odredbi članka 32. ovog Zakona, u slučaju prestanka postojanja, ostatak sredstava vratit će u proračun iz kojega su financijska sredstva dodijeljena.

(5) Ako se u slučaju prestanka postojanja udruge iz bilo kojih razloga ne može provesti postupak s imovinom udruge koji je udruga odredila svojim statutom, preostalu imovinu stječe jedinica lokalne samouprave na čijem je području sjedište udruge.

IX. PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršaji

Članak 54.

(1) Novčanom kaznom od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj udruga ako:

1. ne vodi popis članova udruge ili ga ne vodi na način propisan ovim Zakonom (članak 12. stavci 2., 3., 4. i 5.)

2. ne rabi naziv pod kojim je upisana u registar udruga (članak 14. stavci 1. i 4.)

3. rabi u pravom prometu podatke o promjenama ili postupa po promjenama prije nego što su upisane u registar udruga (članak 27. stavak 5.)

4. koristi višak prihoda nad rashodima suprotno ciljevima utvrđenima statutom udruge (članak 31. stavak 2.)

5. u određenom roku ne otkloni nedostatke i nepravilnosti utvrđene u inspekcijskom nadzoru (članak 44. stavak 1.)

6. nakon postupka pripajanja pripojena udruga nastavi s djelovanjem (članak 39. stavak 5.)

7. nastave s djelovanjem udruge koje su se spojile (članak 40. stavak 3.)

8. nakon podjele udruge podijeljena udruga nastavi djelovati (članak 41. stavak 4.)

9. nastavi s djelovanjem nakon što je doneseno rješenje o brisanju udruge iz registra udruga, temeljem zahtjeva za upis prestanka postojanja u skraćenom postupku (članak 51. stavak 4.)

10. likvidator u propisanom roku ne podnese zahtjev za upis postojanja razloga za prestanak udruge (članak 48. stavak 2.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. točaka 1. do 5. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna i odgovorna osoba udruge.

(3) Novčanom kaznom od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba likvidator ako ne izvrši obveze iz likvidacijskog postupka iz članka 49. stavaka 4., 5., 6. ili 7. ovog Zakona.

(4) Novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba likvidator ako ne izvrši obveze iz likvidacijskog postupka iz članka 49. stavaka 4., 5., 6. ili 7. ovog Zakona.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Usklađivanje s odredbama ovog Zakona

Članak 55.

(1) Udruge su dužne uskladiti svoje statute s ovim Zakonom u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Zakona i o tome podnijeti zahtjev za upis promjena nadležnom uredu.

(2) Za udruge koje ne usklade svoje statute sukladno odredbama ovog Zakona, nadležni ured će po službenoj dužnosti utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak djelovanja udruge iz članka 48. ovog Zakona i pokretanje postupka likvidacije udruge.

(3) U slučaju da nadležni ured donese rješenje o prestanku djelovanja i pokretanju likvidacijskog postupka, za likvidatora će odrediti osobu ovlaštenu za zastupanje upisanu u registar udruga.

(4) Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave dostavit će zbirke isprava stranih udruga koje su upisane u Registar stranih udruga Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona nadležnim uredima.

(5) Nadležni ured će u roku od 60 dana od preuzimanja zbirki isprava stranih udruga, po službenoj dužnosti, izvršiti upis preuzetih stranih udruga u registar stranih udruga.

(6) Stupanjem na snagu ovog Zakona središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave prestaje voditi Registar stranih udruga Republike Hrvatske prema odredbi članka 8. stavka 2. Zakona o udrugama (»Narodne novine«, br. 88/01. i 11/02.).

Pravilnik o registru udruga

Članak 56.

Ministar nadležan za poslove opće uprave donijet će pravilnik iz članka 22. stavka 5. ovog Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Uredba Vlade Republike Hrvatske

Članak 57.

(1) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu iz članka 33. stavka 2. ovog Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(2) Stupanjem na snagu uredbe iz stavka 1. ovog članka prestaje važiti Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga (»Narodne novine«, br. 16/07.).

Postupci koji nisu dovršeni

Članak 58.

Postupci započeti do stupanja na snagu ovog Zakona nastavit će se i dovršiti prema odredbama Zakona o udrugama (»Narodne novine«, br. 88/01. i 11/02.).

Propisi koji prestaju važiti

Članak 59.

(1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o udrugama (»Narodne novine«, br. 88/01. i 11/02.).

(2) Propisi doneseni na temelju Zakona o udrugama (»Narodne novine«, br. 88/01. i 11/02.) ostaju na snazi do stupanja na snagu propisa iz članka 22. stavka 5. i članka 33. stavka 2. ovog Zakona.

Stupanje na snagu Zakona

Članak 60.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. listopada 2014.

Klasa: 022-03/13-01/226

Zagreb, 6. lipnja 2014.

HRVATSKI SABOR

Zakon o sportu

 

pročišćeni tekst zakona

NN 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15

na snazi od 09.08.2015.

 

I. OPĆA ODREDBA

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju: sustav sporta i sportske djelatnosti, stručni poslovi u sportu, sportska natjecanja, financiranje sporta, nadzor i ostala pitanja od značaja za sport.
(2) Sportske djelatnosti su djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(3) Sport mora biti jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje.
(4) U Republici Hrvatskoj razvoj sporta potiče se izgradnjom i održavanjem sportskih građevina, školovanjem i usavršavanjem stručnog kadra, znanstvenim projektima u području sporta, gospodarskim mjerama, stimuliranjem partnerstva vladinih i nevladinih organizacija u sportu te privatnog poduzetništva i financiranjem sporta sredstvima države, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba.

II. NACIONALNI PROGRAM SPORTA

Članak 2.

(1) Nacionalni program sporta je dokument kojim se utvrđuju ciljevi i zadaće razvoja sporta, aktivnosti potrebne za provedbu tih ciljeva i zadaća te određuju nositelji razvoja i mjere kontrole njegove provedbe.
(2) Nacionalni program sporta donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od osam godina.
(3) Nacionalni program sporta mora sadržavati:
1. programe stvaranja uvjeta za bavljenje sportom u odgojno-obrazovnom sustavu,
2. programe stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih sportaša na međunarodnim natjecanjima,
3. programe stvaranja uvjeta za rekreativno bavljenje sportom radi zaštite i poboljšanja zdravlja građana Republike Hrvatske.
(4) Nacionalnim programom sporta utvrđuju se obveze državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, Hrvatskoga olimpijskog odbora, Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, Hrvatskoga sportskog saveza gluhih, nacionalnih sportskih saveza i sportskih zajednica u provedbi utvrđenih zadaća.
(5) Na temelju Nacionalnog programa sporta, Nacionalno vijeće za sport donosi Godišnji program provedbe.
(6) Za svaku zadaću Godišnjeg programa provedbe Nacionalnog programa sporta utvrđuju se nositelji pripreme i provedbe, rokovi, izvori financiranja i procjena učinaka.
(7) Sredstva za provedbu Nacionalnog programa sporta osiguravaju se u državnom proračunu u razdjelu ministarstva nadležnog za poslove sporta (u daljnjem tekstu: ministarstvo).
(8) Tijela iz stavka 4. ovoga članka dostavljaju ministarstvu izvješća o izvršenju utvrđenih obveza i zadaća.
(9) Izvršenje dijela Nacionalnog programa sporta koji se provodi u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu sufinancira se iz proračuna tih jedinica.

III. NACIONALNO VIJEĆE ZA SPORT

Članak 3.

(1) Nacionalno vijeće za sport najviše je stručno i savjetodavno tijelo koje se brine za razvoj i kvalitetu sporta u Republici Hrvatskoj.
(2) Nacionalno vijeće za sport:
1. raspravlja o pitanjima od značaja za sport te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje sporta,
2. daje mišljenje Vladi Republike Hrvatske o nacrtu prijedloga Nacionalnog programa sporta,
3. daje mišljenje o prioritetnim projektima, elaboratima i studijama koje će se financirati u sustavu javnih potreba u sportu,
4. utvrđuje smjernice za izradu propisa o kategorizaciji sportaša,
5. daje mišljenje o programima osposobljavanja za stručni rad u sportu i predlaže uvjete koje moraju ispuniti ustanove za osposobljavanje kadra u sportu,
6. utvrđuje smjernice za izradu propisa koji se odnose na izgradnju i kategorizaciju sportskih građevina na razini države,
7. daje mišljenja i preporuke na nacrte prijedloga propisa koji se odnose na sport,
8. daje mišljenje o nacrtu prijedloga mreže sportskih građevina,

9. na traženje ministarstva nadležnog za poslove sporta daje prethodno mišljenje o postojanju interesa za prijem u hrvatsko državljanstvo fizičke osobe u sustavu sporta koji je strani državljanin,
10. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima.

Članak 4.

(1) Nacionalno vijeće za sport ima predsjednika i dvanaest članova, koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor i to predsjednika i šest članova na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, tri člana na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, jednog člana na prijedlog Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, jednog člana na prijedlog Hrvatskoga sportskog saveza gluhih i jednog člana na prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
(2) Hrvatski sabor, sukladno stavku 1. ovoga članka, svake dvije godine imenuje po šest članova Nacionalnog vijeća za sport, a predsjednika imenuje svake četiri godine.
(3) Hrvatski sabor razriješit će člana Nacionalnog vijeća za sport na prijedlog tijela koje ga je predložilo ili na prijedlog Nacionalnog vijeća za sport ako član Nacionalnog vijeća sam zatraži razrješenje ili ne ispunjava svoju dužnost.
(4) Nacionalno vijeće za sport na svoje sjednice poziva ministra nadležnog za sport (u daljnjem tekstu: ministar) te po potrebi druge članove Vlade Republike Hrvatske koji mogu sudjelovati na raspravi bez prava glasa.
(5) Za raspravu o nekom pitanju ili za praćenje nekog područja sporta Nacionalno vijeće za sport može osnovati radno tijelo u čijem radu mogu sudjelovati i osobe koje nisu članovi Nacionalnog vijeća za sport.
(6) Za svoj rad Nacionalno vijeće za sport odgovorno je Hrvatskom saboru kojem najmanje jednom godišnje podnosi izvješće.
(7) Administrativne poslove za Nacionalno vijeće za sport obavlja ministarstvo.
(8) Nacionalno vijeće za sport donosi poslovnik o svom radu.

IV. SUSTAV SPORTA I SPORTSKE DJELATNOSTI

Osobe u sustavu sporta

Članak 5.

(1) Sustav sporta u Republici Hrvatskoj čine:
– fizičke osobe,
– pravne osobe i
– školska sportska društva koja se osnivaju bez pravne osobnosti.
(2) Fizičke osobe u sustavu sporta jesu:
– sportaši,
– treneri,
– osobe osposobljene za rad u sportu,
– osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja (sportski sudac, sportski delegat i sportski povjerenik) i
– menadžeri u sportu.
(3) Pravne osobe u sustavu sporta su:
– udruge,
– trgovačka društva i
– ustanove.

Fizičke osobe u sustavu sporta

Sportaš

Članak 6.

(1) Sportašica odnosno sportaš (u daljnjem tekstu: sportaš), u smislu ovoga Zakona, osoba je koja se priprema i sudjeluje u sportskim natjecanjima:
– kao član pravne osobe koja obavlja sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima,
– kao osoba koja obavlja samostalnu sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima.
(2) Sportaš koji u skladu s odredbom stavka 1. podstavka 1. ovoga članka sudjeluje u sportskim natjecanjima kao član pravne osobe može imati status profesionalnog sportaša ili amatera.
(3) Vrhunski (I., II. i III. kategorija), vrsni (IV. kategorija) ili daroviti sportaš (V. i VI. kategorija) (u daljnjem tekstu: kategorizirani sportaš) je osoba kojoj je na temelju ostvarenih sportskih rezultata izdano rješenje o razvrstavanju sportaša u određenu kategoriju od strane Hrvatskoga olimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga sportskog saveza gluhih. Zahtjev za razvrstavanje sportaša u određenu kategoriju Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru, odnosno Hrvatskom sportskom savezu gluhih podnosi sportaš, a podaci navedeni u zahtjevu moraju biti prethodno ovjerovljeni od sportskog kluba čiji je član i pripadajućega nacionalnoga sportskog saveza.
(4) Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru, odnosno Hrvatskom sportskom savezu gluhih povjerava se kao javna ovlast utvrđivanje kategorija sportaša i donošenje rješenja o kategorizaciji sportaša. Sportaš se razvrstava u određenu kategoriju s prvim danom sljedećeg mjeseca nakon što je ostvario rezultat na temelju kojeg stječe pravo na određenu kategoriju.
(5) Kategorizirani sportaš se upisuje u Registar kategoriziranih sportaša koji ustrojava i vodi Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, odnosno Hrvatski sportski savez gluhih.
(6) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka jest upravni akt protiv kojega se žalba podnosi ministarstvu.

Članak 7.

(1) Sportaš ima pravo na korištenje sportskih građevina, usluga stručnog rada, naknadu za putne troškove, naknadu za troškove smještaja i prehranu u vrijeme natjecanja i priprema, naknadu za pojačanu prehranu i nagrade za sportska ostvarenja sukladno propisu, općem aktu ili odluci nadležnog tijela.
(2) Nagradama za sportska ostvarenja sportaša smatraju se nagrade određene prema aktu o kategorizaciji sportaša i pravilniku o mjerilima za dodjelu nagrada koji donosi ministar na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga sportskog saveza gluhih, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, sportski savezi na razini gradova i županija, odnosno nacionalni sportski savezi, županijske i gradske sportske zajednice te sportski klubovi.
(3) Kategorizirani sportaš ima pravo na sportsku stipendiju. Stipendije kategoriziranih sportaša isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih, županijske i gradske sportske zajednice te sportski klubovi, u skladu s njihovim općim aktima.
(4) Kategorizirani sportaš može upisati, pohađati i završiti osnovno i srednjoškolsko obrazovanje prema posebnim uvjetima koje pravilnikom propisuje ministar, a visokoškolsko obrazovanje samo ako to nije protivno načelima autonomije sveučilišta.
(5) Sportaš koji je nastupajući za Republiku Hrvatsku osvojio medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih ima pravo na subvenciju školarine za studij na visokom učilištu. Sredstva za školarinu će se osigurati u državnom proračunu.

Članak 8.

(1) Sudjelovanje u sportskim natjecanjima smatra se profesionalnim ako sportaš koji sudjeluje u sportskim natjecanjima ima sklopljen ugovor o profesionalnom igranju ili ugovor o radu sa sportskim klubom ili ako sportaš obavlja samostalnu sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima.
(2) Sportaš koji profesionalno sudjeluje u sportskim natjecanjima prema stavku 1. ovoga članka je osoba kojoj je bavljenje sportom osnovno zanimanje i kojemu se po toj osnovi uplaćuje doprinos za obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima.
(3) Status profesionalnog sportaša kao i njegova prava i obveze uređuju se aktima nacionalnoga sportskog saveza.

Trener

Članak 9.

(1) Trener, u smislu ovoga Zakona, osoba je koja programira i provodi sportsku pripremu, sportsku rekreaciju i sportsku poduku.
(2) Trener mora imati stručnu spremu najmanje na razini trenera prvostupnika sukladno posebnom propisu.
(3) Poslove trenera može obavljati i osoba:
– koja je za te poslove osposobljena putem ustanove za osposobljavanje kadra na temelju programa za stjecanje licencije krovnih svjetskih ili europskih udruženja određenog sporta,
– koja je osvojila medalju na olimpijskim igrama, svjetskim ili europskim seniorskim prvenstvima, a stručno je osposobljena putem ustanove za osposobljavanje kadra u sportu,
– koja je poslove trenera obavljala najmanje 15 godina do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a stručno je osposobljena putem ustanove za osposobljavanje kadra u sportu.
(4) Iznimno, ako pravna osoba koja je registrirana za obavljanje sportskih djelatnosti nema mogućnosti zaposliti osobu koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnih poslova iz stavka 2. i 3. ovoga članka, a obavljanje poslova ne trpi odgodu, te poslove može privremeno obavljati i osoba koja je osposobljena putem ustanove za osposobljavanje kadra u sportu.
(5) Trener i osobe iz stavka 2. i 3. ovoga članka imaju pravo na nagrade za sportska ostvarenja.

Osoba osposobljena za rad u sportu(instruktor, voditelj i sl.)

Članak 10.

Osobom osposobljenom za rad u sportu smatra se osoba koja podučava građane osnovnoj tehnici pojedinog sporta ili provodi sportsku rekreaciju građana, a osposobljena je za taj rad putem ustanove za osposobljavanje kadra u sportu, s time da sportsku-rekreaciju građana može provoditi samo na temelju programa kojega je izradila osoba koja ima najmanje stručnu spremu propisanu za trenera prvostupnika.

Osoba koja sudjeluje u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja

Članak 11.

(1) Osoba koja sudjeluje u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja (sportski sudac, sportski delegat i sportski povjerenik), u smislu ovoga Zakona, osoba je koja ispunjava uvjete propisane pravilima odgovarajućega nacionalnog saveza.
(2) Sportski sudac iz stavka 1. ovoga članka koji sudjeluje u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja u sportovima za koje je, sukladno ovome Zakonu, propisana obveza preoblikovanja sportskih klubova-udruga za natjecanje u sportska dionička društva (u daljnjem tekstu: š.d.d.) kao i osoba koja je to bila u posljednjih tri godine, ne može biti:
– član tijela sportskog kluba-udruge za natjecanje kao ni član uprave ili nadzornog odbora š.d.d.-a,
– član saveza iz članka 46. i 47. ovoga Zakona,
– osoba ovlaštena za zastupanje sportskih klubova-udruga za natjecanje, š.d.d.-a i saveza iz članka 46. i 47. ovoga Zakona.

Menadžer u sportu

Članak 12.

(1) Menadžer u sportu, u smislu ovoga Zakona, osoba je koja je prema pravilima nacionalnog saveza ovlaštena obavljati poslove posredovanja prelaska sportaša iz jednoga sportskog kluba u drugi sportski klub.

(2) Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na menadžere u sportu iz stavka 1. ovoga članka odnose se i na sve fizičke osobe i pravne osobe koje imaju sklopljene ugovore o ulaganju u sportaše, odnosno trenere u sustavu sporta na temelju kojih imaju pravo na dio prihoda koji proizlaze iz obavljanja njihove djelatnosti, a koji po svojem sadržaju odgovaraju poslovima menadžera u sportu iz stavka 1. ovoga članka.

Pravne posljedice pravomoćne osude, vođenja kaznenog i prekršajnog postupka

Članak 13. (NN 85/15)

(1) Osoba pravomoćno osuđena na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci za neko od kaznenih djela počinjenog s namjerom, a nije primijenjena uvjetna osuda, ne može sudjelovati u sportskim natjecanjima, organizirati i voditi sportska natjecanja, obavljati stručne poslove u sportu, sudjelovati u radu skupštine ili tijela upravljanja sportske udruge ili trgovačkog društva, niti može biti ovlaštena za zastupanje te pravne osobe.

(2) Pravna osoba dužna je raskinuti ugovor o radu ili drugi ugovor na temelju kojeg osoba iz stavka 1. ovoga članka obavlja poslove ili sportsku djelatnost, odnosno razriješiti je dužnosti i funkcija u roku od osam dana od saznanja za pravomoćnu presudu i o tome obavijestiti registarsko tijelo. Na prestanak ugovora o radu primjenjuju se opći propisi o radu.

(3) Osoba protiv koje je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela počinjenog na štetu djeteta, odnosno maloljetnika udaljit će se od obavljanja poslova u sportu u kojima dolazi u kontakt s djecom, odnosno maloljetnicima do pravomoćnosti presude, odnosno obustave postupka.

(4) Osoba kojoj je posljednje tri godine pravomoćno kažnjena za prekršaj u sportu i na sportskim natjecanjima prema odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa kojima se propisuju prekršaji u sportu i na sportskim natjecanjima, ne može organizirati i voditi sportska natjecanja, obavljati stručne poslove u sportu, sudjelovati u radu skupštine ili tijela upravljanja sportske udruge ili trgovačkog društva niti može biti ovlaštena za zastupanje te pravne osobe.

Pravne osobe u sustavu sporta

Sportske udruge

Članak 14.

(1) Sportskim udrugama, u smislu ovoga Zakona, smatraju se one udruge koje se osnivaju radi obavljanja sportskih djelatnosti propisanih ovim Zakonom.
(2) Sportske udruge su i udruge iz glave V. ovoga Zakona.
(3) Na osnivanje, ustroj, pravni položaj, registraciju i prestanak udruga iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o udrugama, ako neka od tih pitanja ovim Zakonom nisu drugačije određena.

Trgovačka društva

Članak 15.

(1) Trgovačko društvo, u smislu ovoga Zakona, društvo je registrirano za obavljanje sportskih djelatnosti propisanih ovim Zakonom. Ako trgovačko društvo obavlja sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima mora imati pravni oblik dioničkog društva (š.d.d.) sukladno ovome Zakonu.
(2) Na osnivanje trgovačkih društava iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se Zakon o trgovačkim društvima, osim u dijelu koji je ovim Zakonom drugačije određen.

Ustanove

Članak 16.

(1) Za trajno obavljanje sportskih djelatnosti sportske rekreacije, sportske poduke, upravljanja i održavanja sportske građevine mogu se osnivati ustanove.
(2) Ustanove iz stavka 1. ovoga članka osnivaju se i djeluju u skladu s odredbama Zakona o ustanovama.
(3) Ustanove iz stavka 1. ovoga članka dužne su donijeti akt kojim se uređuju uvjeti i način obavljanja navedenih sportskih djelatnosti, odnosno ostvarivanje programa sportske djelatnosti i dostaviti ga ministarstvu radi vođenja evidencije.

Školska sportska društva

Članak 17.

(1) Radi provođenja izvannastavnih sportskih aktivnosti učenika, školski odbori u osnovnim i srednjim školama osnivaju školska sportska društva bez pravne osobnosti.
(2) Sredstva za rad i aktivnosti školskoga sportskog društva osiguravaju se iz državnog proračuna i iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba na račun škole.
(3) Školska sportska društva za rad i aktivnosti koriste prostore škole i imaju prioritet u njihovom korištenju u odnosu na vanjske korisnike prostora škole.
(4) Ministar pravilnikom propisuje način osnivanja, zadaće, djelokrug i način rada školskih sportskih društava.

Sportske djelatnosti

Članak 18.

(1) Sportske djelatnosti, u smislu ovoga Zakona, jesu:
– sudjelovanje u sportskom natjecanju,
– sportska priprema,
– sportska rekreacija,
– sportska poduka,
– organiziranje sportskog natjecanja,

– vođenje sportskih natjecanja i
– upravljanje i održavanje sportskom građevinom.
(2) Sportskom djelatnošću smatraju se i organizirane izvannastavne školske sportske aktivnosti i studentske sportske aktivnosti.
(3) Je li neka djelatnost sportska djelatnost, u smislu ovoga Zakona, u slučaju sumnje utvrđuje ministarstvo uz prethodno mišljenje Hrvatskog olimpijskog odbora.

Članak 19.

(1) Sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskom natjecanju mogu obavljati fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost sudjelovanja u sportskom natjecanju i pravne osobe koje su za to posebno registrirane (sportski klubovi), a to mogu biti:
– sportske udruge za natjecanje i
– sportska dionička društva.
(2) Sportsku djelatnost sportske pripreme, sportske rekreacije i sportske poduke mogu obavljati fizičke i pravne osobe sukladno odredbama ovoga Zakona.
(3) Sportsku djelatnost organiziranja i vođenja sportskog natjecanja mogu obavljati sportske udruge i trgovačka društva sukladno odredbama ovoga Zakona.
(4) Sportsku djelatnost upravljanja i održavanja sportskih građevina mogu obavljati pravne osobe sukladno odredbama ovoga Zakona.

Registar sportskih djelatnosti

Članak 20.

(1) Fizičke osobe i pravne osobe koje obavljaju sportske djelatnosti upisuju se u registre sportskih djelatnosti koje vode uredi državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu prema sjedištu pravne, odnosno prebivalištu fizičke osobe.
(2) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj, način vođenja te postupak upisa i brisanja iz Registra iz stavka 1. ovoga članka.

Pravne osobe koje obavljaju sportske djelatnosti

Članak 21.

Pravne osobe koje obavljaju sportske djelatnosti moraju:
– imati pravo korištenja odgovarajuće sportske građevine,
– ugovoriti obavljanje stručnih poslova sa za to odgovarajućim školovanim odnosno stručno osposobljenim osobama u skladu s ovim Zakonom,
– ispunjavati i druge uvjete prema pravilima odgovarajućega nacionalnoga sportskog saveza.

Fizičke osobe koje samostalno obavljaju sportske djelatnosti

Članak 22.

(1) Fizičke osobe mogu samostalno obavljati sportske djelatnosti sudjelovanja u sportskim natjecanjima, sportske pripreme, sportske rekreacije i sportske poduke.
(2) Fizičke osobe mogu samostalno obavljati sportske djelatnosti sportske pripreme, sportske rekreacije i sportske poduke ako:
– imaju opću, a po potrebi i posebnu zdravstvenu sposobnost,
– imaju odgovarajuću stručnu spremu, odnosno stručnu osposobljenost u skladu s ovim Zakonom.
(3) Fizičke osobe mogu samostalno obavljati sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima ako:
– imaju opću, a po potrebi i posebnu zdravstvenu sposobnost,
– imaju navršenih šesnaest godina,
– imaju status kategoriziranog sportaša u skladu s ovim Zakonom,
– ispunjavaju posebne uvjete prema pravilima odgovarajućega nacionalnoga sportskog saveza.

Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja u sportskom natjecanju

Sportski klub

Članak 23.

(1) Sportski klub iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona koji obavlja sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima, neovisno o pravnom obliku (sportska udruga za natjecanje ili š.d.d.), može imati profesionalni ili amaterski status.
(2) Sportski klub može obavljanje pojedinih ili svih poslova, osim obavljanja djelatnosti sudjelovanja u sportskim natjecanjima, povjeriti trgovačkom društvu u odnosu na koje se on smatra vladajućim, u smislu odredaba Zakona o trgovačkim društvima o povezanim društvima, odnosno na koje on ima prevladavajući utjecaj.
(3) Sportski klub i trgovačko društvo iz stavka 2. ovoga članka solidarno su odgovorni za obveze koje nastanu u njihovom poslovanju.
(4) Sportski klubovi iz stavka 1. ovoga članka različitih sportova mogu se udruživati u sportska društva.

Profesionalni status sportskih klubova

Članak 24.

(1) Profesionalni status, u smislu ovoga Zakona, ima onaj sportski klub koji je osnovan radi obavljanja sportske djelatnosti sudjelovanja u sportskom natjecanju, ako uvjete iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona zadovoljava više od 50% registriranih sportaša u seniorskoj konkurenciji, u odnosu na broj prijavljenih sportaša za natjecateljsku godinu na listi koju vodi odgovarajući nacionalni sportski savez ili ako ispunjava uvjete za stjecanje profesionalnog statusa sukladno pravilima odgovarajućega nacionalnoga sportskog saveza (u daljnjem tekstu: profesionalni sportski klub).
(2) Profesionalni sportski klub iz stavka 1. ovoga članka obvezno se upisuje u Registar profesionalnih sportskih klubova koji vodi ministarstvo.
(3) O upisu u Registar donosi se rješenje u roku od mjesec dana od dana podnošenja zahtjeva za upis.
(4) Ako nakon upisa u Registar profesionalnih sportskih klubova profesionalni sportski klub prestane ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovoga članka, ministar će donijeti rješenje o brisanju iz Registra.
(5) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj, način vođenja te postupak upisa i brisanja iz Registra.

(6) Profesionalni sportski klub je obvezan Povjerenstvu za profesionalne sportske klubove iz članka 26. ovoga Zakona podnositi jednom godišnje:
– račun dobiti i gubitka,
– izvješće o registriranim sportašima seniorske momčadi,
– izvješće o članovima kluba i članovima tijela kluba,
– plan poslovanja u idućoj poslovnoj godini,
– godišnje financijsko izvješće i
– revizorsko izvješće.
(7) Posljedice nepoštivanja obveza iz stavka 6. ovoga članka utvrđuje nacionalni savez svojim općim aktom.

Ispunjavanje novčanih obveza profesionalnoga sportskog kluba

Članak 25.

Novčane obveze profesionalnih sportskih klubova koje proizlaze iz kredita, zajmova ili drugih pravnih poslova, prema vjerovnicima koji su njegovi članovi odnosno dioničari, članovi tijela odnosno uprave ili nadzornog odbora mogu se podmirivati tek nakon podmirenja dospjelih obveza prema ostalim vjerovnicima.

Povjerenstvo za profesionalne sportske klubove

Članak 26.

(1) Povjerenstvo za profesionalne sportske klubove (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) osniva se kao stručno tijelo radi praćenja obavljanja djelatnosti profesionalnih sportskih klubova.
(2) Povjerenstvo ima sedam članova koje imenuje ministar:
– dva promjenljiva člana na prijedlog nacionalnoga sportskog saveza čiji je član profesionalni sportski klub na koji se odnosi odluka koju Povjerenstvo treba donijeti,
– jednog stalnog člana Povjerenstva na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora,
– četiri stalna člana iz reda istaknutih stručnjaka u području sporta i sportaša.
(3) Mandat članova Povjerenstva traje četiri godine.
(4) Povjerenstvo osobito obavlja sljedeće poslove:
– vodi evidenciju o dokumentaciji koju su mu dužni slati profesionalni sportski klubovi,
– daje suglasnost na izbor revizora iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona,
– daje prethodnu suglasnost na rješenje iz članka 41. stavka 2. ovoga Zakona,
– daje suglasnost na elaborat iz članka 43. stavka 8. ovoga Zakona,
– daje dopuštenje iz članka 44. stavka 3. točke 5. ovoga Zakona,
– utvrđuje iznos temeljnoga kapitala u slučaju obveznog ili dragovoljnog preoblikovanja sportskog kluba-udruge u š.d.d.,
– vodi evidenciju o imateljima dionica u š.d.d.-u,
– prima obavijesti o stjecanju dionica iz članka 33. ovoga Zakona,
– daje suglasnost na stjecanje dionica iz članka 32. ovoga Zakona,
– daje obavijesti o stjecanju dionica iz članka 32. i 33. ovoga Zakona nacionalnom sportskom savezu čiji je član š.d.d. u kojem su dionice stečene,
– predlaže pokretanje stečajnog postupka iz članka 45. ovoga Zakona.
(5) Odluke Povjerenstva donose se većinom od najmanje pet glasova.
(6) Djelokrug i način rada Povjerenstva pobliže se uređuje pravilnikom koji donosi ministar.

Sportski klub-udruga za natjecanje

Članak 27.

(1) Sportska udruga osnovana radi obavljanja sportske djelatnosti sudjelovanja u sportskom natjecanju (u daljnjem tekstu: sportski klub-udruga za natjecanje) obvezno u nazivu sadrži riječi »sportski klub« ili ispred riječi »klub« naziv sporta u kojem obavlja djelatnost.
(2) Iznimno, sportski klub-udruga za natjecanje koji se tradicionalno naziva društvom, a osnovan je za natjecanje u jednom sportu, može koristiti i taj naziv uz naziv sporta u kojem se natječe.
(3) Članovi tijela sportskog kluba-udruge za natjecanje, osobe ovlaštene za zastupanje te osobe ovlaštene za vođenje poslova po odluci ovlaštenog tijela ili na temelju općih akta sportskog kluba-udruge za natjecanje ne mogu biti osobe:

– koje ne mogu biti članovi uprave odnosno nadzornog odbora dioničkog društva prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima i zakona kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti,

– koje su u posljednje tri godine pravomoćno kažnjene za kaznena djela ili prekršaje u sportu i u vezi sa sportom, kao ni osobe iz članka 13. ovoga Zakona,

– koje su članovi drugih sportskih klubova – udruga za natjecanje istoga sporta,

– koje su dioničari s.d.d.-a istoga sporta,

– koje su članovi tijela, osobe ovlaštene za zastupanje te osobe ovlaštene za vođenje poslova po odluci ovlaštenog tijela ili na temelju općih akta sportskog kluba – udruge za natjecanje istoga sporta,

– koje su članovi tijela s.d.d.-a istoga sporta,

– koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem sportu, a osobito sportaši koji su profesionalni prema članku 8. ovoga Zakona, menadžeri u sportu, kao i osobe koje su to bile u razdoblju od posljednjih godinu dana,

– članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i osobe koje su to obavljale posljednje tri godine,

– članovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,

– koje s menadžerima u sportu i članovima pravnih osoba te članovima tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica djeluju zajednički u smislu članka 34. stavka 3. ovoga Zakona,

– ovlaštene za zastupanje u pravnoj osobi koja sukladno članku 12. stavku 2. ovoga Zakona ima sklopljene ugovore o ulaganju u fizičke osobe u sustavu sporta.

Sportski klub-sportsko dioničko društvo

Pojam sportskoga dioničkog društva

Članak 28.

(1) Sportski klub-sportsko dioničko društvo je sportski klub koji se osniva, djeluje i prestaje prema Zakonu o trgovačkim društvima i drugim propisima koji se primjenjuju na dionička društva, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
(2) Na š.d.d. ne primjenjuju se odredbe Zakona o preuzimanju dioničkih društava o obveznoj ponudi za preuzimanje.
(3) Tvrtka sportskoga dioničkog društva mora sadržavati riječi »sportsko dioničko društvo«, a skraćena tvrtka oznaku »š.d.d.«.
(4) Š.d.d. obavlja sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima, a može obavljati i druge sportske djelatnosti i druge djelatnosti u skladu s odredbama zakona.

Nastanak sportskoga dioničkog društva

Članak 29.

(1) Š.d.d. može nastati:
1. osnivanjem novoga društva,
2. preoblikovanjem sportskih klubova-udruga za natjecanje u š.d.d.
(2) Preoblikovanje sportskih klubova-udruga za natjecanje u š.d.d. može biti:
1. obvezno,
2. dragovoljno.
(3) Dragovoljno se može preoblikovati svaki sportski klub-udruga za natjecanje, bez obzira na to ima li taj sportski klub-udruga za natjecanje profesionalni ili amaterski status i bez obzira na sport u kojem se natječe.
(4) Na dragovoljno preoblikovanje sportskih klubova-udruga za natjecanje, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obveznom preoblikovanju.

Temeljni kapital sportskoga dioničkog društva

Članak 30.

(1) Temeljni kapital š.d.d.-a iznosi najmanje 500.000,00 kuna.
(2) Ako se temeljni kapital uplaćuje dijelom u novcu, a dijelom u stvarima ili pravima, iznos iz stavka 1. ovoga članka mora se uplatiti u novcu u potpunosti prije upisa š.d.d.-a u sudski registar.
(3) Temeljni kapital š.d.d.-a koji nastaje obveznim ili dragovoljnim preoblikovanjem, u skladu s odredbama ovoga Zakona, utvrđuje Povjerenstvo po posebnom postupku, određenom ovim Zakonom.
(4) Š.d.d. može izdati samo redovne dionice na ime s nominalnim iznosom.

Članstvo u sportskom dioničkom društvu

Članak 31.

(1) Š.d.d. mogu osnovati i biti njegovim članom domaće i strane, fizičke i pravne osobe.
(2) Jedna osoba ne može imati dionice u više š.d.d.-a istoga sporta u iznosu višem od 1% ukupnoga temeljnog kapitala u bilo kojem od tih š.d.d.-a.
(3) Stavak 2. ovoga članka ne primjenjuje se na Republiku Hrvatsku niti na jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave i Grad Zagreb.
(4) Dionice u š.d.d, izravno, neizravno ili preko povezanih osoba ne mogu imati osobe čiji poslovi i djelatnosti mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem sportu, a osobito sportaši, sportski suci, menadžeri u sportu i osobe koje su članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica.
(5) Dionice u š.d.d-u, izravno, neizravno ili preko povezanih osoba ne može imati š.d.d. koje obavlja djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima istoga sporta.

Ograničenje i suglasnost za stjecanje značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu sportskoga dioničkog društva

Članak 32.

(1) Jedna osoba može izravno, neizravno ili preko povezanih osoba u š.d.d.-u imati dionice na koje otpada više od 25% temeljnoga kapitala š.d.d.-a samo uz suglasnost Povjerenstva.
(2) Pri davanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka osobito se vodi računa o interesima š.d.d.-a sporta, sustava natjecanja u tome sportu te posljedicama koje bi mogle nastati ako suglasnost ne bude dana.

Obavještavanje o stjecanju značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu sportskoga dioničkog društva

Članak 33.

(1) O svakom stjecanju dionica koje se zajedno s dionicama koje ta osoba već ima, izravno, neizravno ili preko povezanih osoba, odnose na najmanje 5% temeljnoga kapitala š.d.d.-a stjecatelj mora bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana sklapanja pravnog posla koji je osnova stjecanja, obavijestiti Povjerenstvo.
(2) O svakom daljnjem stjecanju dionica koje se odnose na najmanje 5% temeljnoga kapitala š.d.d.-a stjecatelj mora bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana sklapanja pravnog posla koji je osnova stjecanja, obavijestiti Povjerenstvo.

Povezane osobe

Članak 34.

(1) Smatra se, u smislu ovoga Zakona, da su osobe koje stječu dionice u š.d.d.-u povezane:
– ako su ugovorile da usklađeno djeluju u vezi sa stjecanjem dionica izdavatelja ili u vezi s ostvarivanjem prava glasa prema izdavatelju,
– ako jedna od njih drži dionice za račun druge ili
– ako jedna od njih izravno ili neizravno kontrolira drugu ili druge pravne osobe.
(2) Smatra se da fizička ili pravna osoba kontrolira pravnu osobu ako ima:
– izravan ili neizravan većinski udio u temeljnom kapitalu te osobe,
– izravnu ili neizravnu većinu glasačkih prava u toj osobi,
– pravo imenovati ili opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora, odnosno drugog tijela koje upravlja ili vodi poslovanje te osobe ili
– na neki drugi način prevladavajući utjecaj na tu osobu.
(3) Smatra se da fizičke osobe djeluju zajednički ako su u krvnom srodstvu (preci i potomci), braća i sestre i njihovi potomci, ako su bračni ili izvanbračni drugovi te u odnosu posvojitelj–posvojenik.

Posljedice protupravnog stjecanja dionica

Članak 35.

(1) Stjecatelj koji je stekao dionice suprotno odredbama ovoga Zakona, dužan je bez odgađanja otuđiti te dionice koje je stekao, premda na to nije imao pravo. Dok to ne učini, ne može ostvarivati nikakva prava ni iz jedne dionice niti u jednom š.d.d-u u kojem drži dionice. Prava iz tih dionica ostvaruje povjerenik kojega imenuje Povjerenstvo. Povjerenik ne može biti osoba na koju se odnose ograničenje i zabrana stjecanja dionica iz članka 32. i 33. ovoga Zakona niti s tom osobom povezane osobe. Povjerenik ne može biti niti osoba koja je dioničar toga š.d.d.-a pa bi kroz ostvarivanje prava iz tih dionica, zajedno s dionicama koje ima kao dioničar, ta osoba bila obuhvaćena obvezom dobivanja suglasnosti iz članka 32. ovoga Zakona.
(2) Svaka osoba koja za to sazna na ikoji način mora obavijest o tome da je neka osoba stekla dionice suprotno odredbama članka 32. ovoga Zakona bez odgađanja u pisanom obliku dostaviti Povjerenstvu, koje će o tome izvijestiti š.d.d.
(3) Š.d.d. je dužan bez odgađanja obavijestiti Povjerenstvo o sazivanju svake glavne skupštine u vrijeme dok prava iz dionica u š.d.d.-u ostvaruje povjerenik. Povjerenik mora sudjelovati u radu glavne skupštine te se na njegov zahtjev u zapisnik s glavne skupštine mora unijeti napomena da glasuje osoba koja na to nema pravo jer je stekla dionice suprotno odredbama članka 32. ovoga Zakona.

Posljedice neobavještavanja o stjecanju značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu sportskoga dioničkog društva

Članak 36.

Ako neka osoba u skladu s člankom 33. ovoga Zakona ne ispuni svoju obvezu obavještavanja Povjerenstva o stjecanju značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu š.d.d-a, na odgovarajući se način primjenjuju posljedice protupravnog stjecanja dionica iz članka 35. ovoga Zakona glede ostvarivanja prava u š.d.d-u, imenovanja povjerenika i odvijanja glavne skupštine š.d.d.-a.

Upotreba dobiti sportskoga dioničkog društva

Članak 37.

(1) Na upotrebu neto dobiti š.d.d.-a primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima, ako odredbama ovoga Zakona nije određeno drugačije.
(2) Zakonskim rezervama š.d.d.-a u smislu ovoga Zakona smatraju se i posebne zakonske rezerve u koje se mora unositi dio neto dobiti š.d.d.-a, pored iznosa koji se unose u zakonske rezerve određene općim propisima.
(3) U posebne zakonske rezerve š.d.d.-a moraju se unositi iznosi u visini najmanje polovice neto dobiti koja preostane nakon što se, sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, podmire gubici iz ranijih godina te zakonske rezerve.
(4) Posebne zakonske rezerve š.d.d.-a iz stavka 3. ovoga članka smiju se koristiti samo za obavljanje i unapređenje sportske djelatnosti sportske pripreme djece.

Članstvo u tijelima sportskoga dioničkog društva

Članak 38.

(1) Ista fizička osoba može biti član uprave ili nadzornog odbora samo u jednom š.d.d.-u istoga sporta.
(2) Uz osobe koje ne mogu biti članovi uprave ili nadzornog odbora dioničkog društva prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, članovi uprave i nadzornog odbora š.d.d.-a ne mogu biti niti osobe:
– koje su u posljednje tri godine pravomoćno kažnjene za kaznena djela ili prekršaje u sportu i u vezi sa sportom, kao ni osobe iz članka 13. ovoga Zakona,
– koje su članovi sportskih klubova-udruga za natjecanje istoga sporta,
– koje su dioničari š.d.d.-a istoga sporta,
– koje su članovi tijela, osobe ovlaštene za zastupanje te osobe ovlaštene za vođenje poslova po odluci ovlaštenog tijela ili na temelju općih akta sportskog kluba – udruge za natjecanje istoga sporta,
– koje su članovi tijela š.d.d.-a istoga sporta,
– koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem sportu, a osobito sportaši, menadžeri u sportu, kao i osobe koje su to bile u razdoblju posljednjih godinu dana,
– članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– članovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– koje s menadžerima u sportu i članovima pravnih osoba te članovima tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica djeluju zajednički u smislu članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) U slučaju dvojbe, mišljenje o tome jesu li ispunjeni razlozi zbog kojih neka osoba ne može biti članom uprave ili nadzornog odbora š.d.d.-a, a osobito o tome bi li zbog svojeg djelovanja mogle neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem sportu, daje Povjerenstvo. Povjerenstvo može mišljenje dati na vlastitu inicijativu ili na prijedlog zainteresirane osobe.

Obveza obavještavanja Povjerenstva

Članak 39.

(1) Š.d.d. mora Povjerenstvu i pripadajućem nacionalnom sportskom savezu redovito, bez odgađanja, slati obavijesti o svim važnijim poslovnim događajima, a osobito o:
– ugovorima koje š.d.d. sklapa sa članovima uprave i nadzornog odbora š.d.d.-a, osim ugovora o obavljanju poslova članova uprave odnosno nadzornog odbora za š.d.d.,
– ugovorima koje š.d.d. sklapa s dioničarima š.d.d.-a koji drže najmanje 5 % dionica š.d.d.-a,
– ugovorima koje š.d.d. sklapa s drugim osobama čije djelovanje može imati utjecaj na obavljanje djelatnosti š.d.d.-a.
(2) Jednom godišnje š.d.d. mora Povjerenstvu podnositi sljedeće dokumente:
– račun dobiti i gubitka,
– izvješće o registriranim sportašima seniorske momčadi,
– godišnje financijsko izvješće,
– plan poslovanja u idućoj poslovnoj godini,
– revizorsko izvješće.
(3) Način i rokove podnošenja akata iz stavka 2. ovoga članka pobliže pravilnikom uređuje ministar.

Obveza provođenja revizije

Članak 40.

(1) Profesionalni sportski klubovi iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona dužni su u roku od dva mjeseca od dana dostave rješenja o upisu u Registar profesionalnih sportskih klubova obaviti reviziju, koja se provodi u skladu s odredbama Zakona o reviziji.
(2) Zadaća revizora je utvrditi jesu li ostvareni uvjeti za pokretanje stečajnog postupka sukladno posebnim propisima, odnosno uvjeti za obvezno preoblikovanje u sportsko dioničko društvo. U okviru revizije osobito se mora utvrditi popis i procjena vrijednosti imovine, popis svih tražbina prema profesionalnom sportskom klubu navedenih prema vrstama vjerovnika i njihovoj visini, pregled poslovanja profesionalnoga sportskog kluba u proteklih pet godina, uz posebno iskazane prihode i rashode profesionalnoga sportskog kluba u tome razdoblju, pobliži opis na što se oni odnose te godišnje račune dobiti i gubitka profesionalnoga sportskog kluba u tome razdoblju, procjenu na razini jedne godine, prava igranja na javnoj sportskoj građevini za koju profesionalni sportski klub ima koncesiju te prema pravilima struke utvrditi vrijednost tražbina prema profesionalnom sportskom klubu, a pri čemu osobito treba voditi računa o:
– vrijednosti imovine i obveze profesionalnoga sportskog kluba,
– sposobnosti profesionalnoga sportskog kluba da podmiruje svoje dospjele obveze,
– okolnosti je li profesionalni sportski klub u proteklom razdoblju uredno podmirivao svoje dospjele obveze,
– tome može li i u kojem roku i na koji način profesionalni sportski klub bez dodatnih ulaganja uopće podmiriti svoja dugovanja,
– tome kakvo bi, bez dodatnih ulaganja, bilo očekivano poslovanje profesionalnoga sportskog kluba u budućnosti, koje se utvrđuje prema razumnim gospodarskim mjerilima.
(3) Profesionalni sportski klub obvezan je zatražiti suglasnost Povjerenstva na izbor revizora.
(4) Profesionalni sportski klub je obvezan odmah nakon obavljene revizije, dostaviti revizorsko izvješće ministarstvu i Povjerenstvu.

Obveza preoblikovanja sportskog kluba-udruge za natjecanje u sportsko dioničko društvo

Članak 41.

(1) Sportski klub-udruga za natjecanje mora se preoblikovati u š.d.d. u skladu s odredbama članka 43. i 44. ovoga Zakona ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. da se radi o profesionalnom sportskom klubu u smislu članka 24. ovoga Zakona u nogometu, košarci i rukometu i da je izdano rješenje o upisu u Registar profesionalnih sportskih klubova,
2. da na temelju revizije iz članka 40. ovoga Zakona proizlazi da su se kod sportskog kluba-udruge za natjecanje stekli uvjeti za pokretanje stečajnog postupka prema posebnim propisima, a on nije pokrenut, odnosno da se postojanje navedenih uvjeta može utvrditi i na temelju dokumenata koje je sportski klub-udruga za natjecanje obvezan slati Povjerenstvu u skladu sa člankom 24. stavkom 6. ovoga Zakona ili da se na temelju godišnjega financijskog izvješća i godišnjega revizorskog izvješća utvrdi da postoje uvjeti za pokretanje stečajnog postupka, a on ne bude pokrenut ni u roku od 30 dana od dana kada su ti uvjeti ostvareni.
(2) Ministar, u roku od mjesec dana od dana dostave revizorskog izvješća iz članka 40. stavka 4. ovoga Zakona, uz prethodnu suglasnost Povjerenstva, rješenjem utvrđuje da su ispunjeni uvjeti za obvezno preoblikovanje iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Povjerenstvo je dužno suglasnost iz stavka 2. ovoga članka dati u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvješća ili druge dokumentacije iz članka 24. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.
(5) Ministar, na prijedlog Povjerenstva za profesionalne sportske klubove, može donijeti odluku kojom se pored sportova iz stavka 1. točke 1. ovoga članka uvodi obveza preoblikovanja sportskog kluba-udruge za natjecanje u sportsko dioničko društvo i u nekom drugom sportu.

Članak 42.

(1) Republika Hrvatska može prenijeti svoje tražbine prema sportskim klubovima-udrugama za natjecanje, koje su obvezne preoblikovati se u š.d.d., na jedinicu lokalne samouprave, u kojoj je sjedište sportskog kluba-udruge za natjecanje, prema posebnom ugovoru o prijenosu u kojem će se utvrditi prava i obveze ugovornih strana.
(2) Pravne osobe u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio ili većinsko pravo glasa mogu prenijeti svoje tražbine prema sportskom klubu-udruzi za natjecanje, koja je obvezna preoblikovati se u š.d.d., na jedinicu lokalne samouprave, u kojoj je sjedište sportskog kluba-udruge za natjecanje, prema posebnom ugovoru o prijenosu u kojem će se utvrditi prava i obveze ugovornih strana.

Postupak provođenja obveznog preoblikovanja sportskog kluba-udruge za natjecanje u š.d.d.

Članak 43.

(1) Ovlašteno tijelo sportskog kluba-udruge za natjecanje iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona dužno je po dostavi rješenja iz članka 41. stavka 2. ovoga Zakona započeti postupak preoblikovanja.
(2) Postupak preoblikovanja započinje izradom elaborata koji osobito mora sadržavati:
1. izvješće ovlaštenog revizora o stanju imovine, pravima i obvezama sportskog kluba-udruge za natjecanje,
2. popis i procjenu vrijednosti imovine te popis svih tražbina prema sportskom klubu-udruzi za natjecanje, navedenih prema vrstama vjerovnika i njihovoj visini,
3. utvrđenje revizora o vrijednosti tražbina prema sportskom klubu-udruzi za natjecanje,
4. utvrđenje revizora o vrijednosti prava korištenja sportske građevine koje može biti ulog u temeljni kapital š.d.d.-a,
5. pregled poslovanja sportskog kluba-udruge za natjecanje u proteklih pet godina, uz posebno iskazane prihode i rashode sportskog kluba-udruge za natjecanje u tome razdoblju, pobliži opis na što se oni odnose te godišnje račune dobiti i gubitka sportskog kluba-udruge za natjecanje u tome razdoblju,
6. popis članova sportskog kluba-udruge za natjecanje,
7. popis članova tijela sportskog kluba-udruge za natjecanje,
8. opis nadležnosti i međusobnog odnosa tijela sportskog kluba-udruge za natjecanje,
9. sportske rezultate sportskog kluba-udruge za natjecanje barem u posljednjih pet natjecateljskih sezona, broj reprezentativaca u svim kategorijama, ugovorne vrijednosti sportaša natjecatelja s kojima sportski klub-udruga za natjecanje ima ugovor, broj mladih sportaša po kategorijama,
10. potencijalne dioničare š.d.d.-a, pri čemu se posebno iskazuju vjerovnici sportskog kluba-udruge za natjecanje, na temelju njihovog očitovanja na pisani poziv koji im mora uputiti sportski klub-udruga za natjecanje, da iskažu svoj interes za pretvaranjem tražbina u ulog u š.d.d.-u,
11. procjenu potrebnih dodatnih sredstava za obavljanje djelatnosti š.d.d.-a,
12. procjenu vrijednosti prava igranja na sportskoj građevini koju je utvrdio ovlašteni revizor i iskaz jedinice lokalne samouprave, u čijem je vlasništvu predmetna sportska građevina, o roku na koji bi sportski klub-udruga za natjecanje imala pravo igranja,
13. prijedlog iznosa temeljnog kapitala š.d.d.-a,
14. nacrt statuta š.d.d.-a u koje se preoblikuje sportski klub-udruga za natjecanje, u kojem mora biti odredba da će u roku od dva mjeseca od dana upisa š.d.d.-a u odgovarajuće registre, š.d.d. donijeti odluku o povećanju temeljnoga kapitala radi pretvaranja tražbina vjerovnika prema š.d.d.-u u uloge,
15. popis pravnih osoba u kojima je sportski klub-udruga za natjecanje član, a osobito trgovačkih društava u kojima je sportski klub-udruga za natjecanje član uz precizno navođenje visine udjela i prava koja udruga ima u tim trgovačkim društvima, te popis pravnih osoba preko kojih je sportski klub-udruga za natjecanje obavljala sportske djelatnosti,
16. opis tijeka poslovanja pravnih osoba iz točke 15. ovoga stavka,
17. obrazloženje razloga zbog kojih je sportski klub-udruga za natjecanje svoju djelatnost, osim sudjelovanja u sportskim natjecanjima, obavljala preko pravnih osoba iz točke 15. ovoga stavka.
(3) Poziv iz stavka 2. točke 10. ovoga članka sportski klub-udruga za natjecanje mora uputiti svakom vjerovniku osobno. U pozivu se mora navesti da je sportski klub-udruga za natjecanje obvezna preoblikovati se u š.d.d., kao i kolika je vrijednost tražbina vjerovnika kojemu se poziv upućuje, a utvrđena u postupku revizije te ga pozvati da se pisanim putem očituje ima li interesa za to da svoju tražbinu pretvori u ulog u š.d.d.-u kroz postupak povećanja temeljnoga kapitala nakon okončanog postupka obveznog preoblikovanja odnosno kroz postupak pretvaranja tražbine u ulog u š.d.d.-u u petom krugu, sukladno članku 44. stavku 3. točki 5. ovoga Zakona.
(4) Vjerovnik koji ne želi pretvoriti svoju tražbinu u ulog u š.d.d.-u ostaje vjerovnik š.d.d.-a.
(5) Odluku o povećanju temeljnoga kapitala pretvaranjem tražbina u uloge iz stavka 2. točke 10. ovoga članka donosi uprava š.d.d.-a i zamjenjuje odluku glavne skupštine. Pravo na pretvaranje tražbina za ulog imaju svi vjerovnici š.d.d.-a, pa i oni koji na poziv iz stavka 3. ovoga članka nisu iskazali takav interes. Temeljni kapital povećava se za iznos zbroja na temelju članka 40. stavka 2. ovoga Zakona utvrđenih vrijednosti tražbina svih vjerovnika. Na provođenje povećanja temeljnoga kapitala na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općih propisa o uvjetnom povećanju temeljnoga kapitala.
(6) Elaborat iz stavka 2. ovoga članka, u roku od petnaest dana od dana dostave rješenja iz članka 41. stavka 2. ovoga Zakona, sportski klub-udruga za natjecanje mora dostaviti nacionalnom sportskom savezu i Povjerenstvu. Nacionalni sportski savez se o tom elaboratu mora očitovati u roku od petnaest dana od dana dostave elaborata te je svoje očitovanje dužan dostaviti sportskom klubu-udruzi za natjecanje i Povjerenstvu.
(7) Sportski klub-udruga za natjecanje može u roku od petnaest dana od dana dostave očitovanja iz stavka 6. ovoga članka dostaviti Povjerenstvu primjedbe na očitovanje nacionalnoga sportskog saveza.
(8) Povjerenstvo je dužno, u roku od mjesec dana od dana isteka roka iz stavka 7. ovoga članka, dati suglasnost na elaborat te utvrditi početni iznos temeljnog kapitala ili može elaborat poslati sportskom klubu-udruzi za natjecanje na doradu. Povjerenstvo može, prije davanja suglasnosti, zatražiti mišljenje nezavisnih stručnjaka i organizacija.
(9) Početni iznos temeljnoga kapitala utvrđuje se tako da on predstavlja najmanje iznos od 25 % prosječnih godišnjih rashoda sportskog kluba-udruge za natjecanje u proteklih pet godina. Pri izračunavanju prosječnoga godišnjeg rashoda ne računa se ona godina u kojoj je rashod bio najmanji u tih pet godina kao ni ona godina u kojoj je rashod bio najveći u tih pet godina. Na obrazloženi prijedlog sportskog kluba-udruge za natjecanje koja se preoblikuje, Povjerenstvo može utvrditi temeljni kapital i veći od iznosa utvrđenog u prvoj rečenici ovoga stavka.

Članak 44.

(1) Nakon što dade suglasnost na elaborat i utvrdi temeljni kapital š.d.d.-a, Povjerenstvo o tome obavještava sportski klub-udrugu za natjecanje i nacionalni sportski savez.
(2) U roku od petnaest dana od dana dostave obavijesti iz stavka 1. ovoga članka sportski klub-udruga za natjecanje upućuje poziv na upis i uplatu dionica, na što se, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, na odgovarajući način primjenjuju odredbe o sukcesivnom osnivanju dioničkog društva.
(3) Sportski klub-udruga za natjecanje upućuje poziv na upis i uplatu dionica u četiri kruga:
1. u prvom krugu poziv se upućuje jedinici lokalne samouprave u kojoj je sjedište sportskog kluba-udruge za natjecanje,
2. ako se u prvom krugu ne upišu i uplate sve dionice u roku koji ne može biti kraći od osam dana niti dulji od petnaest dana, preostali neupisani dio dionica mogu uplatiti članovi sportskog kluba-udruge za natjecanje na koje otpada razmjerno jednak dio temeljnoga kapitala,
3. ako se i nakon drugog kruga ne upišu i ne uplate sve dionice u roku koji ne može biti kraći od osam dana niti dulji od petnaest dana, preostali neupisani dio dionica mogu uplatiti članovi sportskog kluba-udruge za natjecanje, koji su upisali i uplatili dionice u drugom krugu razmjerno svojim uplatama u drugom krugu,
4. za preostali neupisani dio dionica upućuje se poziv javnosti na upis i uplatu dionica, a u tom krugu, koji ne može biti kraći od petnaest dana niti dulji od mjesec dana, mogu sudjelovati i članovi sportskog kluba-udruge za natjecanje koji su već upisali i uplatili dionice u prethodna dva kruga, kao i oni koji to nisu učinili,
5. ako i nakon četvrtog kruga nisu upisane i uplaćene sve dionice, Povjerenstvo iznimno može, vodeći računa o interesima sporta, dopustiti upućivanje poziva za upis i uplatu dionica u petom krugu, koji ne može biti kraći od petnaest dana niti dulji od mjesec dana, svim vjerovnicima sportskog kluba-udruge za natjecanje.
(4) Ako i nakon četvrtog, odnosno iznimno dopuštenog petog kruga nisu uplaćene i upisane sve dionice smatra se da preoblikovanje sportskog kluba-udruge za natjecanje nije uspjelo.
(5) Dionice se u prvom krugu, u postupku iz stavka 3. ovoga članka, mogu uplatiti u novcu i pravu korištenja sportske građevine. Dio koji se uplaćuje u novcu ne može biti manji od 1.000 000,00 kuna. Preostale dionice u drugom, trećem i četvrtom krugu mogu se uplatiti samo u novcu.
(6) Dionice se u petom krugu mogu uplatiti i zamjenom tražbina vjerovnika za ulog u š.d.d.-u, a vrijednost tražbine kao uloga procjenjuje se i utvrđuje u skladu s člankom 40. stavkom 2. ovoga Zakona.
(7) Nadležno tijelo sportskog kluba-udruge za natjecanje dužno je nakon okončanog postupka upisa i uplate dionica iz stavka 3. ovoga članka donijeti odluku o prestanku udruge sukladno Zakonu o udrugama. U tom slučaju ne primjenjuju se odredbe o obvezi pokretanja stečajnog odnosno likvidacijskog postupka sukladno posebnom propisu.
(8) Š.d.d je pravni sljednik sportskog kluba-udruge za natjecanje koja se preoblikovala.

Posljedice neprovođenja obveznog preoblikovanja

Članak 45.

Ako sportski klub-udruga za natjecanje ne provede postupak preoblikovanja u š.d.d., iako se utvrdilo da to prema odredbama ovoga Zakona mora učiniti ili ako preoblikovanje nije uspjelo, ministarstvo na prijedlog Povjerenstva, po službenoj dužnosti, podnosi zahtjev za pokretanje stečajnog postupka, a sportski klub-udruga za natjecanje trpi posljedice sukladno pravilima nacionalnoga sportskog saveza.

V. OBLICI UDRUŽIVANJA

Sportski savez

Članak 46. (NN 94/13, 85/15)

(1) Sportski savez je udruga u koju se udružuju najmanje tri pravne osobe koje obavljaju sportske djelatnosti u istom sportu, a koji radi ostvarivanja zajedničkih interesa u pojedinom sportu osobito: usklađuje aktivnosti svojih članica, organizira i provodi natjecanja, uređuje sustav natjecanja, pitanja koja se odnose na registraciju sportaša i njihov status te stegovnu odgovornost sportaša, promiče stručni rad u sportu i skrbi se o kategoriziranim sportašima.
(2) Na nacionalnoj razini i na razini jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave može se osnovati samo jedan sportski savez za jedan sport.
(3) U slučaju dvojbe, mišljenje što se smatra istim sportom u smislu ovoga Zakona, daje Hrvatski olimpijski odbor.
(4) Članovi županijskoga sportskog saveza su pored sportskih saveza osnovanih za područje jedinica lokalne samouprave i pravne osobe koje obavljaju sportsku djelatnost u području za koje se osniva županijski sportski savez, a sjedište im je na području županije.
(5) U skupštini i izvršnom tijelu sportskog saveza ne mogu biti i imati ovlasti u zastupanju:

– članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,

– članovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,

– menadžeri u sportu i osobe iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona, kao i osobe koje su to bile posljednjih godinu dana,

– osobe koje ne mogu biti članovi uprave, odnosno nadzornog odbora dioničkog društva prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima i zakona kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti,

– osobe koje su u posljednje tri godine pravomoćno kažnjene za kaznena djela ili prekršaje u sportu i u vezi sa sportom,

– osobe koje s menadžerima u sportu i članovima pravnih osoba te članovima tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica djeluju zajednički u smislu članka 34. stavka 3. ovoga Zakona,

– osobe koje su ovlaštene za zastupanje u pravnoj osobi koja sukladno članku 12. stavku 2. ovoga Zakona ima sklopljene ugovore o ulaganju u fizičke osobe u sustavu sporta.

(6) Skupština je najviše tijelo županijskoga sportskog saveza, odnosno Sportskog saveza Grada Zagreba, u kojoj svaki član ima pravo na najmanje jedna glas, na način utvrđen statutom.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, skupštinu županijskoga sportskog saveza, odnosno Sportskoga saveza Grada Zagreba osnovanog u sportu u kojem najmanje polovina sportskih klubova koji sudjeluju u najvišem stupnju nacionalnoga sportskog natjecanja imaju profesionalni status u smislu članka 24. ovoga Zakona, čine:

– predstavnici sportskih klubova koji sudjeluju u nacionalnim sportskim natjecanjima na način da sportski klub koji sudjeluje u najnižem rangu nacionalnoga sportskog natjecanja ima jedan glas, a svaki sportski klub koji sudjeluje u neposredno višem rangu nacionalnoga sportskog natjecanja ima pravo na dvostruko više glasova od sportskoga kluba koji sudjeluje u neposredno nižem rangu nacionalnoga sportskog natjecanja tog sporta i

– predstavnik udruženja sportaša i trenera na način uređen statutom županijskoga sportskog saveza, odnosno Sportskog saveza Grada Zagreba.

Nacionalni sportski savez

Članak 47. (NN 96/13, 85/15)

(1) Nacionalni sportski savez osniva se ako na području Republike Hrvatske djeluju najmanje tri sportska kluba, odnosno najmanje dva sportska saveza osnovana u istom sportu.
(2) Članovi nacionalnoga sportskog saveza su sportski savezi županija, Grada Zagreba i gradova te sportski klubovi istoga sporta u Republici Hrvatskoj.
(3) Članovi nacionalnih sportskih saveza mogu biti udruge stručnih djelatnika u istome sportu (suci, treneri, zdravstveni radnici) te udruge u koje se udružuju sportaši istoga sporta.
(4) Nacionalni sportski savez uređuje sustav natjecanja u sportu za koji je osnovan i druga pitanja za čije je uređivanje ovlašten prema odredbama ovoga Zakona, te donosi pojedinačne akte kada je za to ovlašten.
(5) Nacionalni sportski savez potiče i promiče sport u skladu s Nacionalnim programom sporta, organizira nacionalna sportska prvenstva, skrbi o nacionalnoj sportskoj ekipi te predstavlja sport za koji je osnovan u odgovarajućem međunarodnom sportskom udruženju.
(6) Nacionalni sportski savez općim aktima pored pitanja iz stavka 4. ovoga članka uređuje i uvjete koje moraju ispunjavati sportski klubovi da bi stekli profesionalni status, pitanja koja se odnose na posljedice koje proizlaze iz nepoštivanja obveze iz članka 24. stavka 7. i članka 45. ovoga Zakona, registraciju sportaša, njihova prava i obveze, pravo nastupa stranih sportaša za hrvatske sportske klubove, stegovne odgovornosti sportaša te prava i obveze sportskih sudaca i zdravstvenih djelatnika ako ova pitanja ne uređuju strukovne udruge ovih osoba i druga pitanja iz područja svog djelovanja.

(7) Skupština je najviše tijelo nacionalnoga sportskog saveza u kojem svaki član ima pravo na najmanje jedan glas, na način utvrđen statutom.

(8) Iznimno, skupštinu nacionalnoga sportskog saveza osnovanog u sportu u kojem najmanje polovina sportskih klubova koji sudjeluju u najvišem stupnju nacionalnoga sportskog natjecanja imaju profesionalni status u smislu članka 24. ovoga Zakona, čine:

– predstavnik pojedinoga županijskoga sportskog saveza odnosno Sportskoga saveza Grada Zagreba s jednim glasom,

– predstavnik pojedinoga sportskoga kluba koji sudjeluje u najvišem stupnju nacionalnoga sportskog natjecanja s dva glasa,

– predstavnici sportskih klubova koji sudjeluju u nižim stupnjevima natjecanja od najvišega stupnja nacionalnoga sportskog natjecanja, na način utvrđen statutom i

– predstavnik udruženja sportaša i trenera koji sudjeluju u najvišem stupnju nacionalnoga sportskog natjecanja, na način utvrđen statutom.
(9) U skupštini i izvršnom tijelu nacionalnog sportskog saveza ne mogu biti i imati ovlasti u zastupanju osobe iz članka 46. stavka 5. ovoga Zakona.

Sportske zajednice

Članak 48.

(1) Radi ostvarivanja zajedničkih interesa u sportu, na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba osnivaju se sportske zajednice.
(2) Članovi sportskih zajednica u županijama, Gradu Zagrebu, gradovima i općinama su pravne osobe iz sustava sporta. Članovi sportskih zajednica mogu biti i druge pravne osobe čija je djelatnost značajna za sport i u vezi sa sportom.
(3) Sportske zajednice u svom djelokrugu usklađuju aktivnosti svojih članova, potiču i promiču sport u skladu s Nacionalnim programom sporta, osobito sport djece, mladeži i studenata i osoba s invaliditetom, objedinjuju i usklađuju programe sporta te predlažu program javnih potreba u sportu i sudjeluju u njegovu ostvarivanju, skrbe o kategoriziranim sportašima i svojim aktima uređuju opseg i način ostvarivanja njihovih prava te sudjeluju u stvaranju uvjeta za njihovu pripremu za olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva te druga velika međunarodna natjecanja, surađuju u ostvarivanju programa Hrvatskoga olimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga sportskog saveza gluhih, promiču stručni rad u sportu i sudjeluju u skrbi o javnim sportskim građevinama.

(4) Na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba može se osnovati samo jedna sportska zajednica

Hrvatski olimpijski odbor

Članak 49.

(1) Hrvatski olimpijski odbor je najviša nevladina nacionalna sportska udruga u koju se udružuju nacionalni sportski savezi, sportske zajednice u županijama i Gradu Zagrebu te druge udruge čija je djelatnost od značaja za promicanje sporta, sukladno pravilima Hrvatskoga olimpijskog odbora.
(2) Hrvatski olimpijski odbor stvara uvjete za nesmetan razvoj sporta i olimpijskog pokreta u Republici Hrvatskoj.
(3) Hrvatski olimpijski odbor je u svom djelovanju samostalan.

Članak 50.

(1) Hrvatski olimpijski odbor ustrojava se i prema načelima olimpijskog pokreta, Olimpijske povelje i potrebama hrvatskog sporta.
(2) Hrvatski olimpijski odbor svojim pravilima određuje ustrojstvo i način rada, članstvo i način ostvarivanja prava i obveza članova, način uporabe i zaštite simbola i obilježja Međunarodnoga olimpijskog odbora i Hrvatskoga olimpijskog odbora te druga pitanja u svezi s djelokrugom i zadaćama Hrvatskoga olimpijskog odbora iz članka 51. ovoga Zakona.

Članak 51.

Zadaće Hrvatskoga olimpijskog odbora jesu:
– potiče i promiče sport u Republici Hrvatskoj,
– sudjeluje u predlaganju i ostvarivanju mjera za unapređenje i razvoj sporta
– sudjeluje u predlaganju i provođenju programa javnih potreba sporta u Republici Hrvatskoj,
– skrbi i sudjeluje u organiziranju olimpijskih igara i drugih važnih međunarodnih sportskih natjecanja,
– utvrđuje nomenklaturu sportova,
– usklađuje aktivnosti nacionalnih sportskih saveza, sportskih zajednica u županijama i Gradu Zagrebu u ostvarivanju ukupnog programa sporta,
– provodi i skrbi o primjeni međunarodnih sportskih pravila, te donosi akte u svezi s njihovom primjenom,
– djeluje na promicanju stručnog rada u sportu i skrbi o osposobljavanju i usavršavanju stručnih djelatnika putem Hrvatske olimpijske akademije,
– skrbi o promicanju vrhunskih sportskih dostignuća hrvatskih sportaša i njihovom sudjelovanju u nacionalnim sportskim ekipama na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima te drugim velikim međunarodnim sportskim priredbama,
– promiče povezivanje Republike Hrvatske putem sporta s drugim državama radi većeg zbližavanja s drugim narodima, zbližavanja sportaša i drugih sudionika na sportskim priredbama,
– skrbi o širenju olimpijskih načela, etičkih i moralnih normi u sportu,
– skrbi o zaštiti simbola i obilježja Međunarodnoga olimpijskog odbora i Hrvatskoga olimpijskog odbora,
– predstavlja hrvatski sport pred Međunarodnim olimpijskim odborom i odgovarajućim međunarodnim sportskim organizacijama i udruženjima,
– daje suglasnost na statute svojih članica koji moraju biti suglasni sa statutom Hrvatskoga olimpijskog odbora,
– obavlja i druge zadaće koje su utvrđene ovim Zakonom, drugim propisima, svojim Statutom i pravilima,
– sudjeluje u organiziranju i potiče znanstvene i razvojne projekte u sportu,
– sudjeluje u predlaganju i unapređenju zdravstvene skrbi u sportu.

Članak 52.

(1) Pri Hrvatskom olimpijskom odboru djeluju Vijeće sportske arbitraže i Sportsko arbitražno sudište kao samostalna i nezavisna tijela za sportsku arbitražu i za rješavanje sporova u vezi sa sportom.
(2) Vijeće sportske arbitraže odlučuje o zahtjevu za izvanrednim preispitivanjem odluka sportskih saveza, sportskih zajednica, sportskih klubova i drugih sportskih udruga protiv kojih su iscrpljena ili ne postoje druga sredstva pravne zaštite, a riječ je o sportu ili pitanju važnom za izvršavanje zadaća Hrvatskoga olimpijskog odbora koje su utvrđene ovim Zakonom.
(3) Sportsko arbitražno sudište odlučuje o zahtjevu stranaka koje su ugovorile nadležnost tog sudišta u sporovima nastalim u vezi s obavljanjem sportske djelatnosti, a o pravima kojima mogu slobodno raspolagati ako zakonom nije određeno da za odlučivanje o određenoj vrsti sporova postoji isključiva nadležnost redovnog suda.
(4) Vijeće sportske arbitraže obavlja opći nadzor nad radom Sportskoga arbitražnog sudišta i daje pravna mišljenja na zahtjev Hrvatskoga olimpijskog odbora ili na prijedlog nacionalnih sportskih saveza, sportskih klubova i sportskih udruga.
(5) Aktima Hrvatskoga olimpijskog odbora pobliže se uređuje nadležnost, sastav i ustroj te pravila o postupku pred Vijećem sportske arbitraže i Sportskim arbitražnim sudištem.

Sportske udruge osoba s invaliditetom i njihova udruženja

Članak 53.

(1) Radi provođenja sportskih natjecanja i sportsko-rekreativnih aktivnosti osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom mogu osnivati svoje sportske udruge i sportska društva osoba s invaliditetom.
(2) Sportske udruge i sportska društva osoba s invaliditetom mogu se osnivati po sportovima i po vrstama invaliditeta koje utvrđuje Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih.
(3) Sportske udruge i sportska društva iz stavka 2. ovoga članka udružuju se u sportske saveze osoba s invaliditetom na razini gradova, županija i Grada Zagreba te u nacionalne sportske saveze osoba s invaliditetom.
(4) Sportski savezi osoba s invaliditetom osobito usklađuju aktivnosti svojih članica, organiziraju i provode natjecanja osoba s invaliditetom, uređuju pitanja koja se odnose na registraciju sportaša osoba s invaliditetom, status sportaša i drugih sportskih djelatnika te stegovnu odgovornost sportaša i sportskih djelatnika, promiču stručni rad u sportu i skrbe se o kategoriziranim sportašima s invaliditetom.

Hrvatski paraolimpijski odbor,
Hrvatski sportski savez gluhih

Članak 54.

(1) Sportski savezi osoba s invaliditetom iz članka 53. ovoga Zakona udružuju se u Hrvatski paraolimpijski odbor, odnosno Hrvatski sportski savez gluhih.
(2) Ustanove i druge pravne osobe za provođenje specifičnih sportsko-rekreativnih aktivnosti osoba s invaliditetom udružuju se u Specijalnu olimpijadu Hrvatske sa statusom nacionalnoga sportskog saveza.
(3) Hrvatski paraolimpijski odbor, odnosno Hrvatski sportski savez gluhih općim aktom utvrđuju kategorizaciju sportaša s invaliditetom, sustav, uvjete i organizaciju sportskih natjecanja osoba s invaliditetom u skladu s pravilima sporta i normama međunarodnih sportskih udruženja osoba s invaliditetom, sudjeluju u međunarodnim sportskim pokretima osoba s invaliditetom i udružuju se u odgovarajuća međunarodna sportska udruženja osoba s invaliditetom, skrbe o pripremama i sudjelovanju na svjetskim, europskim i sličnim prvenstvima i igrama osoba s invaliditetom te sudjeluju u njihovu organiziranju. Hrvatski paraolimpijski odbor skrbi o nastupu hrvatskih sportaša na paraolimpijskim igrama te sudjeluje u njihovu organiziranju. Hrvatski sportski savez gluhih skrbi o nastupu hrvatskih sportaša na olimpijskim igrama gluhih te sudjeluje u njihovu organiziranju.
(4) Kategorizirani sportaš s invaliditetom, odnosno kategorizirani gluhi sportaš ima prava iz članka 7. ovoga Zakona.

Udruženja školskih sportskih društava i Hrvatski školski sportski savez

Članak 55.

(1) Radi usklađivanja aktivnosti školskih sportskih društava i provođenja sportskih natjecanja, školska sportska društva udružuju se u školske općinske, gradske i županijske saveze i školski sportski savez Grada Zagreba.
(2) U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu može se osnovati samo jedan školski sportski savez.
(3) Hrvatski školski sportski savez je nacionalni školski sportski savez u koji se udružuju županijski školski sportski savezi i školski sportski savez Grada Zagreba, a radi usklađivanja aktivnosti svojih članica i organiziranja natjecanja školskih sportskih društava.
(4) Sredstva za rad i aktivnosti školskih saveza osiguravaju se u državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te Grada Zagreba, a Hrvatskoga školskoga sportskog saveza u državnom proračunu.
(5) Ministar pravilnikom propisuje način osnivanja, zadaće, djelokrug i način rada školskih sportskih saveza.

Studentske sportske udruge i Hrvatski akademski sportski savez

Članak 56.

(1) Radi obavljanja sportske djelatnosti sukladno ovom Zakonu na visokim učilištima osnivaju se studentske sportske udruge.
(2) Programi studentskih sportskih udruga financiraju se iz sredstava državnog proračuna preko ministarstva, proračuna visokih učilišta, studentskih zborova, sveučilišnih studentskih sportskih saveza i Hrvatskoga akademskog sportskog saveza te iz sredstava proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3) Studentske sportske udruge za obavljanje svojih aktivnosti koriste prostor visokih učilišta i imaju prioritet u njihovom korištenju u odnosu na vanjske korisnike.

Članak 57.

(1) Studentske sportske udruge koje djeluju pri jednom visokom učilištu udružuju se u studentski sportski savez koji uspostavlja i vodi sustav sportskih natjecanja u sklopu visokih učilišta.
(2) Studentski sportski savezi visokih učilišta s područja Republike Hrvatske, radi usklađivanja aktivnosti svojih članica, organizacije natjecanja i skrbi o statusu studenata sportaša udružuju se u Hrvatski akademski sportski savez sa statusom nacionalnoga sportskoga saveza.
(3) Programi studentskih sportskih saveza financiraju se iz sredstava državnog proračuna preko ministarstva, proračuna visokih učilišta, studentskih zborova visokih učilišta, Hrvatskoga akademskog sportskog saveza i sredstava proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) Programi, poslovi i djelatnosti koje se odnose na zadaće Hrvatskoga akademskog sportskog saveza financiraju se iz sredstava državnog proračuna preko ministarstva i sredstava krovne studentske organizacije sukladno posebnom propisu.

(5) Hrvatski akademski sportski savez općim aktom utvrđuje sustav, uvjete i organizaciju sportskih natjecanja studenata u skladu s pravilima sporta i normama međunarodnih studentskih sportskih udruženja, sudjeluje u međunarodnim studentskim sportskim pokretima i udružuje se u odgovarajuća međunarodna studentska sportska udruženja, skrbi o pripremama i sudjelovanju na univerzijadama, studentskim svjetskim, europskim i sličnim prvenstvima i igrama te sudjeluje u njihovu organiziranju. Hrvatski akademski sportski savez usklađuje aktivnosti svojih članica, organizira nacionalna studentska natjecanja, skrbi o statusu studenata sportaša te uređuje druga pitanja iz područja svoga djelovanja.

Sportske udruge u sportskoj rekreaciji

Članak 58.

(1) Radi zadovoljavanja potreba za očuvanjem, održavanjem, poboljšanjem i unapređenjem psihofizičkih sposobnosti i zdravlja te obogaćivanjem slobodnog vremena tjelesnim vježbanjem i sportskim aktivnostima, građani mogu osnivati sportske udruge kao društva sportske rekreacije.
(2) Osnivač udruge iz stavka 1. ovoga članka može biti i jedna pravna osoba.
(3) Savezi za sportsku rekreaciju osnivaju se u općinama, gradovima i županijama, ako se udruže najmanje tri društva ili udruge sportske rekreacije iz općina ili gradova.
(4) Hrvatski savez sportske rekreacije osniva se kao nacionalni sportski savez u koji se udružuju savezi sportske rekreacije županija, Grada Zagreba te gradski i općinski savezi.
(5) Članovi društava i saveza sportske rekreacije mogu biti i druge pravne i fizičke osobe koje se bave sportskom rekreacijom ili je njihova djelatnost vezana uz sportsku rekreaciju.

VI. STRUČNI POSLOVI U SPORTU

Članak 59.

Stručni poslovi u sportu, u smislu ovoga Zakona, jesu:
– programiranje i provođenje sportske pripreme,
– programiranje i provođenje sportske poduke djece i mladeži u sportskim školama,
– programiranje i provođenje sportske rekreacije,
– programiranje i provođenje izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti,
– podučavanje osoba osnovnoj tehnici pojedinog sporta.

Članak 60.

(1) Stručne poslove u sportu iz članka 59. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu obavljati osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu najmanje na razini trenera prvostupnika i osobe koje su osposobljene putem ustanove za osposobljavanje kadra na temelju programa za stjecanje licencije krovnih svjetskih ili europskih udruženja određenog sporta.
(2) Stručne poslove u sportu iz članka 59. podstavka 3. ovoga Zakona mogu obavljati osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu najmanje na razini trenera prvostupnika.
(3) Stručne poslove u sportu iz članka 59. podstavka 4. ovoga Zakona mogu obavljati osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu na razini sveučilišnog studija i ispunjavaju uvjete za učitelja odnosno nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture sukladno posebnom propisu.
(4) Stručne poslove u sportu iz članka 59. podstavka 5. ovoga Zakona mogu obavljati osobe koje su osposobljene za rad u sportu putem ustanova za osposobljavanje kadra u sportu.
(5) Stručnu spremu, odnosno stručnu osposobljenost iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka potrebnu za obavljanje stručnih poslova u sportu iz članka 59. ovoga Zakona, prema vrsti i složenosti određenih poslova, pravilnikom propisuje ministar.

VII. SPORTSKA NATJECANJA

Članak 61.

(1) Načela i osnovne elemente sustava sportskih natjecanja u Republici Hrvatskoj te uvjete sudjelovanja hrvatskih sportaša i sportskih klubova na međunarodnim sportskim natjecanjima utvrđuje Hrvatski olimpijski odbor.
(2) Sustav, uvjete i organizaciju sportskih natjecanja u pojedinom sportu utvrđuje nacionalni sportski savez u skladu s načelima i elementima sustava koje je utvrdio Hrvatski olimpijski odbor, i prema pravilima sporta i normama međunarodnih sportskih udruženja. Sustav natjecanja mora se donijeti najmanje jednu godinu prije početka primjene tog sustava.
(3) Nacionalni sportski savez organizira i vodi sportska natjecanja, vođenje i organiziranje natjecanja može povjeriti svojoj članici ili drugoj pravnoj osobi registriranoj za obavljanje sportske djelatnosti.
(4) Međunarodna sportska natjecanja i međunarodne sportske priredbe organiziraju se u skladu s ovim Zakonom i u skladu s uvjetima koje propisuju međunarodna sportska udruženja.
(5) Odluku o organiziranju sustava sportskih natjecanja za područje više država ili više inozemnih regija te odluku o sudjelovanju sportskih klubova i sportaša iz Republike Hrvatske u višedržavnim ili inozemnim regionalnim sustavima natjecanja donosi nacionalni sportski savez.
(6) Odluku o organizaciji i organiziranje sportskih natjecanja za područje jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, u skladu s aktom iz stavka 2. ovoga članka donose i organiziraju sportski savezi osnovani na tim područjima, a za područje države nacionalni sportski savezi.

Članak 62.

(1) Strani državljanin može sudjelovati u sportskom natjecanju za domaću pravnu osobu koja obavlja djelatnost sudjelovanja u sportskom natjecanju pod uvjetima koje utvrdi odgovarajući nacionalni sportski savez.
(2) Stranim državljaninom, iz stavka 1. ovoga članka, ne smatra se državljanin država članica Europske unije i drugih država Europskoga ekonomskog prostora.

Članak 63.

(1) Prijedlog za održavanje olimpijskih igara, mediteranskih igara, kao i ostalih međunarodnih multisportskih natjecanja i priredaba u Republici Hrvatskoj daje Hrvatski olimpijski odbor, a za održavanje svjetskih i europskih prvenstava i kupova u pojedinim sportovima daje nacionalni sportski savez uz suglasnost Hrvatskoga olimpijskog odbora.
(2) Kriterije i mjerila za isticanje kandidature i održavanje međunarodnih sportskih natjecanja u Republici Hrvatskoj iz stavka 1. ovoga članka općim aktom utvrđuje Hrvatski olimpijski odbor.
(3) Pri isticanju kandidature za održavanje olimpijskih igara, svjetskih i europskih prvenstava te međunarodnih regionalnih športskih natjecanja na teritoriju Republike Hrvatske, potrebna je prethodna suglasnost ministarstva te iznimno Vlade Republike Hrvatske ukoliko je takva suglasnost propisana pravilima međunarodnih sportskih udruženja u čijoj je nadležnosti održavanje predmetnog natjecanja.
(4) Prijedlog za održavanje svjetskih i europskih prvenstava i kupova u pojedinim sportovima za osobe s invaliditetom i gluhe osobe daje nacionalni sportski savez uz suglasnost Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga sportskog saveza gluhih.

Članak 64.

Neposredni organizator sportskih natjecanja, u sportskoj građevini u kojoj se održava sportsko natjecanje ili sportska priredba, obvezan je osigurati sigurnost i pružanje medicinske pomoći.

VIII. SPORTSKE GRAĐEVINE

Članak 65.

(1) Sportskim građevinama smatraju se uređene i opremljene površine i građevine u kojima se provode sportske djelatnosti, a koje osim općih uvjeta propisanih posebnim propisima za te građevine zadovoljavaju i posebne uvjete u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Javnim sportskim građevinama smatraju se građevine koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba te se trajno koriste u izvođenju programa javnih potreba u sportu.

Članak 66.

(1) Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, koja prethodno pribavlja mišljenje Nacionalnog vijeća za sport, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, pripadajućih sportskih zajednica i odgovarajućih sportskih saveza donosi mrežu sportskih građevina.
(2) Mrežom sportskih građevina određuje se plan izgradnje, obnove, održavanja i upravljanja sportskim građevinama.
(3) Mreža sportskih građevina obvezna je podloga za izradu dokumenata prostornog uređenja.
(4) Prostorne uvjete, standarde i normative sportskih građevina obuhvaćenih mrežom sportskih građevina te posebne uvjete za planiranje, programiranje, projektiranje, gradnju, održavanje i sigurnost korisnika sportskih građevina propisuje pravilnikom ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
(5) U postupku izdavanja lokacijske dozvole za sportsku građevinu, tijelo koje izdaje lokacijsku dozvolu pribavlja mišljenje ministarstva o usklađenosti s uvjetima iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 67.

(1) Sportske građevine od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, u smislu ovoga Zakona, su građevine utvrđene Nacionalnim programom sporta i posebnom odlukom Vlade Republike Hrvatske.
(2) Osim sportskih građevina od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku utvrđenih sukladno stavku 1. ovoga članka, sportskom građevinom od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatra se i Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica.
(3) Interes iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje se osobito kroz ovlast Vlade Republike Hrvatske koju provodi zajedno s drugim pravnim osobama, koje drže u vlasništvu nekretnine koje čine ovu sportsku građevinu, kroz trgovačko društvo za obavljanje sportske djelatnosti, pri čemu Republika Hrvatska mora imati više od polovine udjela ili dionica na temelju uloženih nekretnina ili novčanih sredstava.
(4) Izgradnja sportskih građevina, koja se utvrđuje Nacionalnim programom sporta, potiče se financiranjem iz državnog proračuna, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, iz dijela prihoda od igara na sreću i ulaganjem privatnih osoba te poticanjem partnerstva vladinih, nevladinih organizacija u sportu i privatnog poduzetništva.

Članak 68.

(1) Prenamijeniti površinu planiranu za javnu sportsku građevinu, ukloniti ili prenamijeniti javnu sportsku građevinu za namjene koje nisu sportske djelatnosti može se samo uz suglasnost ministarstva na temelju prethodnog mišljenja sportske zajednice na čijem se području nalazi sportska građevina.
(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati:
– ako jedinica lokalne, odnosno regionalne (područne) samouprave nije planirala odgovarajuću zamjensku površinu i
– ako investitori prenamjene javne sportske građevine, odnosno vlasnik javne sportske građevine koja se uklanja ne preuzme obvezu i osigura uvjete izgradnje odgovarajuće zamjenske javne sportske građevine.
(3) Iznimno od odredaba stavka 2. ovoga članka suglasnost se može dati samo ako se radi o građevini od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 69.

Upravljanje javnim sportskim građevinama može se povjeriti i sportskim klubovima i savezima, sportskoj zajednici, ustanovama i trgovačkim društvima registriranima za obavljanje sportske djelatnosti upravljanja i održavanja sportskih građevina.

Članak 70.

(1) U nadzornom odboru trgovačkog društva koje upravlja sportskim građevinama u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, najmanje jedan član mora biti predstavnik sportske zajednice.
(2) U upravnom vijeću ustanove za upravljanje javnom sportskom građevinom najmanje jednu trećinu članova čine predstavnici sportskih zajednica, odnosno sportskih udruga koje su korisnici javnih sportskih građevina.

IX. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Članak 71.

(1) U sportskom natjecanju može sudjelovati osoba za koju je u razdoblju od šest mjeseci prije sportskog natjecanja utvrđena opća zdravstvena sposobnost, a kada je to propisano pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra i posebna zdravstvena sposobnost, ako propisima nacionalnoga sportskog saveza nije određeno kraće razdoblje.
(2) Opću i posebnu zdravstvenu sposobnost utvrđuje ovlašteni liječnik, odnosno specijalist sportske medicine, specijalist medicine rada i sporta ili liječnici drugih specijalnosti koji imaju završeni poslijediplomski studij iz medicine rada i sporta. Listu ovlaštenih liječnika utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove zdravlja, uz suglasnost ministra.
(3) Uvjete za obavljanje zdravstvenih pregleda, vrstu i opseg pregleda, način vođenja evidencije i medicinske dokumentacije sportaša te rokove u kojima se provode zdravstveni pregledi za učenike koji sudjeluju u natjecanjima školskih sportskih društva, pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo uz prethodno mišljenje ministra.
(4) Obveza utvrđivanja zdravstvene sposobnosti postoji i za druge osobe u sportu sukladno odredbama akata nacionalnih sportskih saveza.
(5) Opću i posebnu zdravstvenu sposobnost učenika za sudjelovanje na natjecanjima školskih sportskih društava utvrđuje nadležan liječnik specijalist školske medicine, odnosno izabrani liječnik specijalist pedijatar ili izabrani liječnik specijalist opće i/ili obiteljske medicine.

Članak 72.

(1) Sportaši ne smiju uzimati nedopuštena sredstva (doping) niti smiju primjenjivati postupke koji su nedopušteni prema pravilima Hrvatskog olimpijskog odbora, Međunarodnog olimpijskog odbora i Svjetske antidoping agencije (u daljnjem tekstu: WADA).
(2) Trener, ovlašteni liječnik, i druge osobe u sportu ne smiju sportašu davati nedopuštena sredstva ili od sportaša tražiti ili poticati ga da uzima nedopuštena sredstva ili primjenjuje postupke koji su nedopušteni pravilima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako se utvrdi da su sportaš ili osoba iz stavka 2. ovoga članka postupali protivno odredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka osoba i tijelo koji su to utvrdili dužni su postupiti sukladno pravilima iz stavka 1. ovoga članka i sukladno ovome Zakonu.

(4) Sportaši su obvezni dopustiti obavljanje dopinške kontrole.

Članak 73.

Brisan.

X. FINANCIRANJE SPORTA I OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA

Članak 74. (NN 94/13)

(1) Osnovu financiranja sporta čine prihodi koje pravne i fizičke osobe koje obavljaju sportsku djelatnost ostvare obavljanjem sportske djelatnosti, članarine koju ostvaruju sportske udruge, dio prihoda od priređivanja igara na sreću i sredstva kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb i država pomažu obavljanje sportskih djelatnosti.
(2) Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb utvrđuju javne potrebe u sportu i za njihovo ostvarivanje osiguravaju financijska sredstva iz svojih proračuna u skladu s ovim Zakonom.

(3) Financiranje profesionalnog sporta od strane Republike Hrvatske, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba sukladno odredbama ovoga Zakona, ako ima učinak na trgovinu između Republike Hrvatske i drugih država članica Europske unije, moguće je ako je sukladno propisima o državnim potporama (članak 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije).

Članak 75. (NN 85/15)

(1) Javne potrebe u sportu na državnoj razini jesu:
1. poticanje i promicanje sporta, osobito sporta djece, mladeži, studenata i osoba s invaliditetom,
2. poticanje planiranja i izgradnje sportskih građevina,
3. skrb o vrhunskim sportašima,
4. djelovanje nacionalnih sportskih saveza, Hrvatskoga olimpijskog odbora, Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga sportskog saveza gluhih,
5. djelovanje informacijskog sustava u sportu,
6. dodjeljivanje državne nagrade za sport »Franjo Bučar« i državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća,
7. međunarodna sportska suradnja i međunarodne obveze Republike Hrvatske u sportu,
8. znanstveni i razvojni programi u sportu.
(2) Programe javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, zajedno s državnim proračunom.
(3) Za izvršenje programa javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se sredstva u državnom proračunu i iz dijela prihoda od priređivanja igara na sreću i nagradnih igara u smislu Zakona o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara.
(4) Programe zadovoljavanja javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na djelovanje Hrvatskoga olimpijskog odbora i nacionalnih sportskih saveza, organiziranje i provođenje nacionalnih prvenstava i međunarodnih sportskih natjecanja reprezentativne razine i skrbi o vrhunskim sportašima, predlaže Hrvatski olimpijski odbor koji je odgovoran za izvršenje programa i utrošak financijskih sredstava. O izvršenju programa javnih potreba i utrošku financijskih sredstava Hrvatski olimpijski odbor podnosi izvješće Hrvatskom saboru i ministarstvu u rokovima propisanim u Zakonu o proračunu.
(5) Programe zadovoljavanja javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na djelovanje Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga sportskog saveza gluhih predlažu Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih, svaki u svom djelokrugu i odgovorni su za izvršenje programa za koje su sredstva osigurana. Izvješća o izvršenju programa i utrošku financijskih sredstava Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih u rokovima i postupku propisanim za donošenje državnog proračuna podnose ministarstvu u rokovima propisanim u Zakonu o proračunu.
(6) Programe za zadovoljavanje javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na financiranje studentskih sportskih udruga i Hrvatskoga akademskoga sportskog saveza predlaže ministarstvu Hrvatski akademski sportski savez u rokovima i postupku donošenja državnog proračuna te je odgovoran za izvršenje programa za koje su sredstva osigurana u državnom proračunu, a izvješća o izvršenju programa i utrošku financijskih sredstava podnosi ministarstvu u rokovima propisanim u Zakonu o proračunu.
(7) Programe za zadovoljavanje javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na financiranje sporta djece i mladeži, posebice sportske djelatnosti Hrvatskoga školskoga sportskog saveza, poticanje planiranja i izgradnje sportskih građevina, dodjeljivanje državne nagrade za sport »Franjo Bučar« i državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća, za međunarodnu sportsku suradnju i međunarodne obveze Republike Hrvatske u sportu, znanstvene i razvojne programe u sportu, djelovanje informacijskog sustava u sportu Vladi Republike Hrvatske predlaže ministarstvo u rokovima i postupku propisanom za donošenje državnog proračuna.
(8) Za izvršenje programa javnih potreba iz stavka 7. ovoga članka ministarstvo određuje nositelje provedbe, prati i nadzire izvršenje programa te prati korištenje i utrošak sredstava.

(9) Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih i Hrvatski akademski sportski savez prijedloge svojih programa javnih potreba i financijske planove koji se odnose na izvršenje programa javnih potreba dostavljaju na suglasnost ministarstvu u rokovima utvrđenim Pravilnikom iz stavka 13. ovoga članka.

(10) Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez i Hrvatski školski sportski savez svoje programe javnih potreba i financijske planove koji se odnose na izvršenje programa javnih potreba ne mogu mijenjati i/ ili dopunjavati tijekom poslovne godine bez suglasnosti ministarstva.

(11) Planirani godišnji iznos financiranja programa javnih potreba i financijske planove koji se odnose na izvršenje programa javnih potreba u sportu iz ovoga članka za Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez i Hrvatski školski sportski savez ministar utvrđuje Odlukom nakon donošenja Državnog proračuna.

(12) Nakon donošenja Odluke iz stavka 11. ovoga članka korisnici sredstava iz stavka 11. ovoga članka sklopit će s ministarstvom ugovore kojima će biti definirana međusobna prava i obveze.

(13) Ministar Pravilnikom, uz prethodno mišljenje Ministarstva financija, detaljnije propisuje metodologiju i rokove za izradu i dostavu Programa javnih potreba, način izvršavanja Programa javnih potreba, način i rokove izvještavanja o provedbi Programa javnih potreba te metodologiju izrade financijskog plana.

Članak 76. (NN 85/15)

(1) Javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba su programi, odnosno aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave:
1. poticanje i promicanje sporta,
2. provođenje sportskih aktivnosti djece, mladeži i studenata,
3. djelovanje sportskih udruga, sportskih zajednica i saveza,
4. sportska priprema, domaća i međunarodna natjecanja te opća i posebna zdravstvena zaštita sportaša,
5. zapošljavanje osoba za obavljanje stručnih poslova u sportu,
6. sportsko-rekreacijske aktivnosti građana,
7. sportske aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom,
8. planiranje, izgradnja, održavanje i korištenje sportskih građevina značajnih za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba,
9. provođenje i financiranje znanstvenih i razvojnih projekata elaborata i studija u funkciji razvoja sporta.
(2) Programe javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka predlaže sportska zajednica.
(3) Programe javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka, koji se odnose na provođenje sportskih aktivnosti djece i mladeži, nadležnim tijelima za poslove sporta u jedinicama područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu predlažu školski sportski savezi i sportske zajednice.
(4) Programe iz stavka 1. ovoga članka, na prijedlog sportske zajednice, odnosno školskih sportskih saveza, donosi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zajedno s godišnjim proračunom
(5) Sredstvima za zadovoljavanje javnih potreba iz stavka 1. točke 1. do 7. ovoga članka raspolaže sportska zajednica u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu. Sredstva za izvršenje programa zadovoljavanja javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka jedinica lokalne samouprave prenosi na račun sportske zajednice, Grada Zagreba, grada ili općine.
(6) Za ostvarivanje programa javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb osiguravaju financijska sredstva u svom proračunu.
(7) O izvršenju programa javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka i utrošku sredstava iz stavka 5. ovoga članka, sportska zajednica županije, Grada Zagreba, grada ili općine izvještava jedinicu lokalne odnosno regionalne (područne) samouprave u rokovima propisanim Zakonom o proračunu.
(8) Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba nadležna za poslove sporta prate i nadziru izvršenje programa javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka te prate korištenje i utrošak sredstava za te programe.

(9) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb mogu općim aktom detaljnije propisati metodologiju i rokove za izradu i dostavu Programa javnih potreba, način izvršavanja Programa javnih potreba, način i rokove izvještavanja o provedbi Programa javnih potreba te metodologiju izrade financijskog plana iz ovoga članka.

Članak 76.a (NN 85/15)

(1) Pravne osobe u sustavu sporta obvezne su javno objavljivati godišnje financijske izvještaje sukladno odredbama ovoga Zakona te posebnih propisa kojima je uređeno područje financijskog poslovanja i računovodstva.

(2) Pravna osoba u sustavu sporta obvezna je objaviti godišnje financijske izvještaje na svojim mrežnim stranicama, u roku od petnaest dana od dana predaje financijskog izvještaja Ministarstvu financija, odnosno drugoj instituciji koju Ministarstvo financija ovlasti za zaprimanje i obradu financijskih izvještaja, ako njezin godišnji proračun iznosi najmanje pet milijuna kuna u poslovnoj godini za koju se godišnji financijski izvještaji sastavljaju.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na sve oblike udruživanja određene Zakonom.

XI. INFORMACIJSKI SUSTAV U SPORTU

Članak 77.

(1) U svrhu sustavnog praćenja stanja u sportu i njegovoga dugoročnog razvoja ministarstvo ustrojava informacijski sustav u sportu.
(2) Osnivanje, ustroj i ovlasti informacijskog sustava u sportu i vrste, sadržaj i oblik informacija koje prikuplja pravilnikom propisuje ministar.
(3) Informacijski sustav u sportu vodi ministarstvo.

Članak 78.

Informacijski sustav u sportu osobito prikuplja i ažurira informacije o aktivnostima osoba koje obavljaju sportske djelatnosti, utrošku sredstava namijenjenih programu provedbe Nacionalnog programa sporta, sustavu natjecanja, stručnom kadru u sportu, planiranju, izgradnji i održavanju sportskih građevina, djeci sportašima, kategoriziranim sportašima i rekreativnim aktivnostima građana.

XII. DRŽAVNE NAGRADE U SPORTU

Državna nagrada za sport »Franjo Bučar«

Članak 79.

(1) Državna nagrada za sport »Franjo Bučar« (u daljnjem tekstu: državna nagrada) najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj sporta u Republici Hrvatskoj.
(2) Državna nagrada dodjeljuje se stručnim i javnim djelatnicima u području sporta, sportašima, pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju sportsku djelatnost te drugim pravnim i fizičkim osobama zaslužnim za razvoj sporta.
(3) Državna nagrada dodjeljuje se u obliku medalje s likom Franje Bučara, posebne diplome i novčane nagrade.

Članak 80.

(1) Državna nagrada dodjeljuje se za višegodišnje uspješno djelovanje u sportu, osvajanje olimpijske medalje, iznimno znanstveno, stručno i pedagoško ostvarenje ili sportsko dostignuće.
(2) Odluku o dodjeli državne nagrade donosi Odbor državne nagrade sporta »Franjo Bučar« (u daljnjem tekstu: Odbor državne nagrade).
(3) Predsjednika i osam članova Odbora državne nagrade imenuje Hrvatski sabor iz reda uglednih sportskih i javnih djelatnika, istaknutih sportaša i drugih istaknutih stručnjaka iz područja sporta na vrijeme od četiri godine, na prijedlog ministra.
(4) Državna nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i nagrada za životno djelo. Svaka od tih nagrada može se dodijeliti samo jednom.
(5) Godišnje se može dodijeliti najviše petnaest državnih nagrada, od toga tri za životno djelo.
(6) Ministar donosi pravilnik kojim pobliže uređuje uvjete za dodjelu državne nagrade, način rada Odbora državne nagrade i druga pitanja značajna za dodjelu državne nagrade.

Članak 81.

(1) Dodjela državne nagrade za sport »Franjo Bučar« od nacionalnog je interesa a sredstva potrebna za dodjelu državne nagrade osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
(2) Visinu novčanog dijela godišnje nagrade i nagrade za životno djelo »Franjo Bučar« odlukom će odrediti ministar.

Državna priznanja osvajačima medalja na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih i svjetskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama

Članak 81.a (NN 94/13)

(1) Sportaš koji je osvojio medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih i svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama, kao državno priznanje za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske, ostvaruje na vlastiti zahtjev pravo na trajnu novčanu mjesečnu naknadu ako ima ispunjene sljedeće uvjete:

– hrvatsko državljanstvo,

– prebivalište u Republici Hrvatskoj,

– navršenih 45 godina života,

– nije pravomoćno osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora za počinjeno kazneno djelo.

(2) Iznos trajne novčane mjesečne naknade sportašu iz stavka 1. ovoga članka u neto iznosu iznosi:

– 100% prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u godini koja prethodi stjecanju prava na naknadu prema objavi Državnog zavoda za statistiku za osvojenu zlatnu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih;

– 80% prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u godini koja prethodi stjecanju prava na naknadu prema objavi Državnog zavoda za statistiku za osvojenu srebrnu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te za osvojenu zlatnu medalju na svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama;

– 60% prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u godini koja prethodi stjecanju prava na naknadu prema objavi Državnog zavoda za statistiku za osvojenu brončanu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te za osvojenu srebrnu medalju na svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama;

– 40% prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u godini koja prethodi stjecanju prava na naknadu prema objavi Državnog zavoda za statistiku za osvojenu brončanu medalju na svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama.

(3) O priznanju i gubitku prava na trajnu novčanu mjesečnu naknadu sportašu odlučuje ministarstvo rješenjem.

(4) Protiv rješenja ministarstva iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Trajna novčana mjesečna naknada koju ostvaruje sportaš iz stavka 1. ovoga članka je doživotna, ne može biti predmet nasljeđivanja, a gubi se ako sportaš više ne ispunjava sve uvjete propisane stavkom 1. ovoga članka.

(6) Sportaš iz stavka 1. ovoga članka podnosi ministarstvu zahtjev za ostvarivanje prava na trajnu novčanu mjesečnu naknadu, a uz zahtjev se obvezno prilažu i dokazi o ispunjavanju uvjeta.

(7) Sportaš koji nakon što mu je rješenjem ministarstva priznato pravo na trajnu novčanu mjesečnu naknadu, prestane ispunjavati neki od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, obvezan je u roku od 15 dana od dana prestanka ispunjavanja uvjeta, obavijestiti ministarstvo o nastaloj promjeni.

(8) Ministarstvo jednom godišnje provodi kontrolu ispunjenosti uvjeta iz stavka 1. ovoga članka za sve sportaše kojima je rješenjem ministarstva priznato pravo na trajnu novčanu mjesečnu naknadu.

(9) Radi kontrole ispunjenosti uvjeta iz stavka 8. ovoga članka, sportaši koji ostvaruju pravo na trajnu novčanu mjesečnu naknadu obvezni su na zahtjev ministarstva dostaviti dokaze o ispunjenosti uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(10) Sportaš koji je osvojio više medalja, a koji ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, može ostvariti pravo na trajnu novčanu mjesečnu naknadu samo u iznosu za osvojenu jednu medalju, pri čemu je mjerodavan iznos naknade koji ostvaruje za najvišu medalju.

(11) Pitanja vezana za dodjeljivanje trajnih novčanih naknada detaljnije uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

(12) Sredstva za isplate trajnih novčanih mjesečnih naknada sportašima iz ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

(13) Obvezu javnih davanja na neto iznose naknada iz stavka 2. ovoga članka podmiruje isplatitelj na način i u slučaju kada je isto propisano posebnim propisima.

Državne nagrade za vrhunska sportska postignuća

Članak 82.

(1) Državne nagrade za vrhunska sportska postignuća dodjeljuju se sportašima, sportskim ekipama i djelatnim stručnim sportskim osobama (izbornik, trener, sportski liječnik, fizioterapeut, serviser i sl.) koje utvrđuje nacionalni sportski savez, kao priznanje za osvojene zlatne, srebrne i brončane medalje, odnosno za osvojeno, prvo, drugo ili treće mjesto na olimpijskim, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim i paraolimpijskim sportovima i disciplinama te u olimpijskim sportovima i disciplinama za gluhe.

(2) Nagrada se može dodijeliti i sportašu, sportskoj ekipi ili stručnoj sportskoj osobi za osvojenu zlatnu medalju, prvo mjesto na svjetskim i europskim seniorskim prvenstvima u neolimpijskim, neparaolimpijskim sportovima i neolimpijskim sportovima gluhih koji u Republici Hrvatskoj imaju dulju tradiciju te u slučajevima kada sportsko postignuće pojedinca ili sportske ekipe ima osobitu međunarodnu vrijednost i značaj.«.

Članak 83.

(1) Državne nagrade za vrhunska sportska postignuća dodjeljuju se u novcu.
(2) Sredstva za nagrade iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.
(3) Kriterije za dodjeljivanje državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća, iznose tih nagrada i način njihova dodjeljivanja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

XIII. NADZOR

Nadzor nad zakonitošću rada

Članak 84.

Nadzor nad zakonitošću rada pravnih osoba iz sustava sporta i njihovih općih akata obavlja ministarstvo.

Inspekcijski nadzor

Članak 85.

Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa provodi sportska inspekcija u skladu s posebnim zakonom.

XIV. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 86. (NN 85/15)

(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. započne obavljati sportsku djelatnost prije nego što bude upisana u registar sportskih djelatnosti koji vodi ured državne uprave u županiji, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za poslove sporta,

2. obavljanje stručnih poslova u sportu povjeri osobi koja za to ne ispunjava uvjete,

3. traži ili dopusti da u sportskom natjecanju sudjeluje osoba kojoj nije utvrđena opća zdravstvena sposobnost ili posebna zdravstvena sposobnost,

4. ne izvrši upis u Registar profesionalnih klubova, predviđen pravilnikom o upisu,

5. ne poštuje obveze podnošenja i dostavljanja potrebne dokumentacije u zakazanom roku Povjerenstvu za profesionalne sportske klubove propisanih ovim Zakonom,

6. ne poštuje obvezu podnošenja i dostavljanja potrebne dokumentacije u postupku obveznog preoblikovanja propisanih ovim Zakonom,

7. pravna osoba u sustavu sporta ne izvršava obveze i zadaće propisane ovim Zakonom,

8. ne poštuje ograničenja vezana uz osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja propisane ovim Zakonom,

9. koja ne objavi godišnji financijski izvještaj sukladno članku 76.a ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 87.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost u sustavu sporta ako:

1. obavlja stručne poslove u sportu bez odgovarajuće razine obrazovanja, odnosno stručne osposobljenosti,

2. započne obavljati sportsku djelatnost prije upisa u registar sportskih djelatnosti ili nastavi obavljati sportsku djelatnost nakon brisanja iz registra sportskih djelatnosti.

Članak 88.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj škola ako novčana i druga sredstva dana za aktivnost i rad školskoga sportskog društva upotrijebi za druge namjene, a ne isključivo za rad i djelovanje školskoga sportskog društva.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u školi novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 89.

(1) Za prekršaje propisane člankom 86. i 87. ovoga Zakona mogu se izreći sljedeće zaštitne mjere:
1. zabrana obavljanja sportske djelatnosti fizičkoj osobi u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine,
2. zabrana obavljanja sportske djelatnosti pravnoj osobi u trajanju od tri mjeseca do jedne godine.
(2) Imovinska korist ostvarena prekršajem propisanim člankom 86. i 87. oduzet će se.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 90.

(1) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju poslove trenera, a ne ispunjavaju uvjet iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona, dužne su u roku od najviše jedanaest godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona steći odgovarajuću stručnu spremu.
(2) Osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obavljale poslove trenera najmanje 15 godina ili koje su osvojile medalju na olimpijskim igrama, europskim ili svjetskim seniorskim prvenstvima, a koje nisu stručno osposobljene putem ustanove za obrazovanje kadra u sportu, mogu nastaviti raditi na tim poslovima, a stručnu osposobljenost moraju steći u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 91.

(1)Vlada Republike Hrvatske će donijeti Uredbu o osnivanju Hrvatske agencije za borbu protiv dopinga u sportu u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2)Vlada Republike Hrvatske će donijeti Uredbu o kriterijima za dodjeljivanje državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća, iznose tih nagrada i način njihova dodjeljivanja u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Prijedlog osoba za prvi saziv Nacionalnog vijeća za sport ovlaštene osobe iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona dužne su podnijeti Hrvatskom saboru najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Iznimno od odredbe članka 4. ovoga Zakona, prilikom imenovanja prvog saziva Nacionalnog vijeća za sport, Hrvatski sabor imenovat će svih dvanaest članova, a ždrijebom će se odlučiti o tome kojih šest će imenovati na mandat od dvije, dok će preostalih šest imenovati na četiri godine.
(5) Vlada Republike Hrvatske dužna je Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog Nacionalnog programa sporta najkasnije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(6) Pravilnik iz članka 77. stavka 2. ovoga Zakona ministar je dužan donijeti najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 92.

(1) Hrvatski sportski savez invalida i Hrvatski sportski savez gluhih od dana stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju radom kao Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih.
(2) Savezi iz stavka 1. ovoga članka dužni su uskladiti svoje akte i poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od četiri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 93.

Članak 62. stavak 2. ovoga Zakona primjenjivat će se od dana stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Članak 94.

(1) Republika Hrvatska i pravne osobe u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio ili većinsko pravo glasa, odgađaju, do pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, od sportskih klubova-udruga za natjecanje za koje, u smislu ovoga Zakona, nije utvrđen profesionalni status, naplatu tražbina koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona dospjele, a nisu naplaćene.
(2) Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu odgoditi, do pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, od sportskih klubova – udruga za natjecanje za koje, u smislu ovoga Zakona, nije utvrđen profesionalni status, obvezu plaćanja javnih davanja koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona dospjele, a nisu naplaćene.
(3) Ovlašćuje se ministar da provedbenim propisom, uz suglasnost ministra nadležnog za financije, propiše način provedbe stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Sportski klubovi-udruge za natjecanje iz stavka 1. i 2. ovoga članka ako u vremenu odgode naplate tražbina i/ili javnih davanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka, izgube amaterski status, u smislu ovoga Zakona, gube pravo na odgodu naplate tražbina i/ili javnih davanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Sportski klubovi-udruge za natjecanje kojima je utvrđen profesionalni status, ako u vremenu odgode naplate tražbine i/ili javnih davanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka, izgube profesionalni status, ne stječu pravo na odgodu naplate tražbina i/ili javnih davanja, sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Članak 95.

(1) Ministar će propise iz članka 7. stavka 2., članka 17. stavka 4., članka 20. stavka 2., članka 24. stavka 5., članka 26. stavka 6., članka 39. stavka 3., članka 55. stavka 5., članka 60. stavka 5., članka 66. stavka 4., članka 80. stavka 6. i članka 94. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministarstvo nadležno za poslove zdravstva utvrdit će listu ovlaštenih liječnika-specijalista sportske medicine, odnosno specijalista medicine rada i sporta koji će utvrđivati opću i posebnu zdravstvenu sposobnost iz članka 71. stavka 2. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ministar nadležan za zdravstvo će propis iz članka 71. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 96.

(1) Sportski klubovi-udruge za natjecanje dužni su zahtjev za upis u Registar profesionalnih sportskih klubova iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona podnijeti u roku od 15 dana od dana donošenja pravilnika iz članka 24. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Sportske udruge dužne su uskladiti svoj rad, djelovanje i donijeti opće akte sukladno odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 97.

Sportski klubovi dužni su u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti se sa zahtjevom iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 98.

Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske podnijeti Hrvatskom saboru prijedlog mreže sportskih građevina iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 99.

(1) Propisi doneseni na temelju odredbi Zakona o sportu (»Narodne novine« br. 111/97., 13/98. i 24/01.) ili održani na snazi na temelju odredbi toga Zakona ostaju na snazi, osim odredbi koje su suprotne odredbama ovoga Zakona, do donošenja propisa na temelju odredaba ovoga Zakona.
(2) Opći akti doneseni na temelju odredbi Zakona o sportu (»Narodne novine« br. 111/97., 13/98. i 24/01.) ostaju na snazi, osim odredbi koje su suprotne odredbama ovoga Zakona, do donošenja općih akata na temelju odredaba ovoga Zakona.
(3) Nazivi, opći akti, dokumenti i druge isprave koji su utvrđeni, doneseni, odnosno izdani do stupanja na snagu ovoga Zakona, a sadrže riječ: »sport« nemaju obvezu mijenjati ju u riječ: »sport«.

Članak 100.

Postupci započeti prema odredbama Zakona o sportu (»Narod ne novine«, br. 111/97., 13/98. i 24/01.) i propisa donesenih na temelju toga Zakona dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 101.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o sportu (»Narodne novine« br. 111/97., 13/98. i 24/01.).

Članak 102.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 620-01/06-01/01
Zagreb, 9. lipnja 2006.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 124/10:

Članak 5.

(1) Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u sportu (u daljnjem tekstu: HADA) pripaja se Hrvatskom zavodu za toksikologiju koji danom stupanja na snagu ovoga Zakona mijenja naziv u: »Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping«.

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping (u daljnjem tekstu: Zavod) nastavlja neprekinuti kontinuirani rad u borbi protiv dopinga u svim međunarodnim asocijacijama u kojima je do stupanja na snagu ovoga Zakona djelovala HADA, te preuzima sva prava i obveze u borbi protiv dopinga na temelju međunarodnih konvencija.

(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, Zavod preuzima sredstva, prava, obveze, poslove, pismohranu i drugu dokumentaciju te službenike i namještenika HADA-e.

Članak 6.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o osnivanju Hrvatske agencije protiv dopinga u sportu (»Narodne novine«, br. 18/07.).

Članak 7.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 620-01/10-01/02

Prijelazne i završne odredbe iz NN 85/15:

Članak 9.

(1) Županijski sportski savezi, odnosno sportski savez Grada Zagreba i nacionalni sportski savezi osnovani u sportu u kojem najmanje polovina sportskih klubova koji sudjeluju u najvišem rangu nacionalnog sportskog natjecanja imaju profesionalni status u smislu članka 24. Zakonu o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12. i 94/13.), dužni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti izbore za skupštinu i sazvati skupštinu županijskih sportskih saveza, odnosno sportskog saveza Grada Zagreba i nacionalnih sportskih saveza u skladu s odredbama članka 2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Protekom roka iz stavka 1. ovoga članka županijski sportski savezi, odnosno sportski savez Grada Zagreba i nacionalni sportski savezi osnovani u sportu u kojem najmanje polovina sportskih klubova koji sudjeluju u najvišem rangu nacionalnog sportskog natjecanja imaju profesionalni status u smislu članka 24. Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12. i 94/13.) neće se financirati iz sredstava javnih potreba u sportu dok ne provedu usklađenje s odredbama iz članaka 2. i 3. ovoga Zakona.

Članak 10.

Ministar nadležan za sport donijet će pravilnik iz članka 5. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 11.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.